Dok se odvija borba svijeta s pandemijom koronavirusa i krizom, znanstvenici upozoravaju da epidemija može predstavljati još jednu ozbiljno prijetnju ljudskom zdravlju. Kažu da bi to mogao biti "tihi val" neuroloških posljedica koje bi mogle uslijediti nakon virusa. Premda specifični rizici u ovom trenutku ostaju samo hipotetski, javlja Science Alert, zabrinutost je vrlo stvarna.
Već se jednom to dogodilo i to kada je sličan dugoročni učinak zabilježen nakon pandemije španjolske gripe tijekom 20. stoljeća. Ono što je poznato jest da Covid-19 ima veze s oštećenjem mozga, gubitkom pamćenja i neurološkim simptomima. Manje je jasno kako infekcija može dovesti do ovih simptoma, u kojem opsegu i koji je krajnji učinak.
"Iako znanstvenici još uvijek uče kako je virus SARS-CoV-2 u stanju napadati mozak i središnji živčani sustav, činjenica da virus tamo ulazi je jasna", kaže neuroznanstvenik Kevin Barnham s Florey instituta za neuroznanost i mentalno zdravlje u Australija. "Naše najbolje razumijevanje je da virus može nanijeti povredu moždanim stanicama, s potencijalom da odatle slijedi neurodegeneracija." Zato je veliko pitanje kako izmjeriti taj potencijal.
Inače, ovaj znanstveni rad objavljen je u Journal of Parkinson's Disease.
Treći val pandemije značit će pojavu Parkinsonove bolesti?
Neuroznanstvenik Barnham i njegovi kolege u novom istraživanju sugeriraju da "treći val" pandemije Covida možda nije ponovno oživljavanje koronavirusnih infekcija, nego nešto drugo. Prema njihovom istraživanju, posljedično povećanje broja virusno povezanih slučajeva Parkinsonove bolesti. Navode da će te bolesti biti aktivirane u mozgu kao imunološki odgovor na virus. No, valja pripomenuti da još nema čvrstih dokaza koji bi potvrdili da će takav val Parkinsonove bolesti u konačnici nastupiti.
No, nešto slično ovome dogodilo se jednom prije, tijekom posljednje i najsporedive pandemije koja je zahvatila svijet: španjolska gripa 1918. godine, gdje je oblik upale mozga nazvan encefalitis lethargica vezan za pandemiju povećao rizik od parkinsonizma za dva do tri puta, piše Science Alert.
Primjer španjolske gripe
"Možemo shvatiti neurološke posljedice koje su uslijedile nakon pandemije španjolske gripe 1918. godine. S obzirom na to da je svjetsku populaciju ponovno pogodila virusna pandemija, zaista je zabrinjavajuće razmotriti potencijalni globalni porast neuroloških bolesti koji bi se mogli odvijati nizbrdo. Svijet je prvi put zatečen time, ali sada ne mora biti", govori znanstvenik.
Iako istraživači priznaju da trenutno nema dovoljno podataka za kvantificiranje povećanog rizika od razvoja Parkinsonove bolesti u odnosu na infekcije COVID-19, oni sugeriraju da bi najbolji način ranog prepoznavanja budućih slučajeva bio dugoročni pregled slučajeva SARS-CoV-2 nakon oporavka. To bi značilo praćenje izraza neurodegenerativne bolesti.
Primjer izraelskog muškarca
Novo istraživanje slučajno se poklopilo s objavljivanjem izvještaja o slučaju iz Izraela koji naglašava vrste rizika koje Barnham i njegovi kolege predviđaju. U onome što se čini prvim dokumentiranim slučajem pacijenta koji je razvio Parkinsonovu bolest nakon ranije infekcije SARS-CoV-2, liječnici prepričavaju kako je 45-godišnjak bio hospitaliziran u ožujku sa simptomima COVID-19, a imao je kašalj, bolove u mišićima i gubitak mirisa.
Tijekom sljedećeg razdoblja izolacije, čovjek je počeo imati poteškoća u komunikaciji, kako u govoru tako i u pisanju, a također je pokazivao znakove drhtanja i oslabljenog hodanja, a naknadna ispitivanja ukazivala su na dijagnozu Parkinsonove bolesti. Iako liječnici priznaju da je mehanizam koji dovodi do njegove neurodegeneracije nejasan, kažu da je hipotetički moguće da je muškarčevo stanje nekako izazvalo upala u mozgu koju je izazvao virus, nakon što je infekcija zahvatila njegov središnji živčani sustav.
Međutim, kratki vremenski period između njegove infekcije COVID-19 i razvoja Parkinsonovih simptoma čini hipotezu malo vjerojatnom, priznaju, nazivajući vremensku povezanost "intrigantnom", čak i ako iz ovog izoliranog slučaja se ne može puno sa sigurnošću zaključiti.
'Covid ubrzava simptome Parkinsonove bolesti'
U ovom slučaju, muškarac nije imao obiteljsku anamnezu Parkinsonove bolesti ili očite genetske znakove predispozicije, ali moguće je, neki misle, da bi infekcija mogla pogoršati ili ubrzati razvoj latentne Parkinsonove bolesti koja se još nije otkrila.
"Infekcija COVID-19 možda je bila stresor koji dovodi do suptilnih, neprepoznatih simptoma do točke svjesnosti", rekao je za MedPage Today neurolog Alberto Espay sa Sveučilišta Cincinnati. Ovaj liječnik nije bio uključen u istraživanje. On navodi da izloženost Covidu ne uzrokuje Parkinsonovu bolest nego ju ubrzava i pogoršava suptilne simptome Parkinsonove bolesti. To pak znači da prvi puta simptome čini prije uočljivima i kod liječnika i kod pacijenata.
Iako za sada sve ostaje na spekulacijama, ovo istraživanje naglašava mogućnost da bi se budući slučajevi Parkinsonove bolesti nakon COVID-19 mogli otkriti rano. Znanstvenik Barnham kaže da bi se uz strateški pristup javnom zdravstvu mogli razviti alati za ranu dijagnozu Parkinsonove bolesti i bolje liječenje.
