Tenkovi Leopard 2 iz Norveške, zrakoplovi MiG-29 iz Slovačke: Zapad Ukrajini gotovo svakodnevno isporučuje teško naoružanje. SAD je 20. ožujka najavio novi paket vojne pomoći vrijedan 350 milijuna dolara, ali tenkovi Abrams M1, koji su ranije bili obećani, u to još uvijek nisu uključeni, piše Deutsche Welle.
Tenkovi Abrams bez 'tajnog' oklopa
Nedavno je iz Washingtona poručeno da SAD želi skratiti rok isporuke i do jeseni poslati starije modele tog tenka. Početkom godine američki magazin Politico objavio je da SAD ne želi Ukrajini isporučiti one tipove Abramsa koji imaju „tajni" oklop koji štiti od streljiva s osiromašenim uranijem. Kao razlog su navedeni „propisi o izvozu".
Gustav Gressel, vojni stručnjak na berlinskom institutu European Council on Foreign Relations, ECFR, u tome ne vidi ništa neobično. „Ukrajina će dobiti izvoznu varijantu Abramsa kakva se koristi u Egiptu, Saudijskoj Arabiji i Iraku", rekao je Gressel za DW. Njihov oklop je sličan onom na starijim njemačkim tenkovima tipa Leopard 2 A4, koje je Ukrajini isporučile Norveška, a prije toga i Poljska. Stariji tip Abramsa „još uvijek je dobar borbeni tenk, ima dobar termovizijski uređaj, moćan top i superioran je u odnosu na ruske tenkove kada je riječ o rukovanju", kaže Gressel.
Ukrajinski softver za američke haubice
Izvozna pravila su jedan od razloga zašto SAD isporučuju samo modificirane verzije određenog oružja Ukrajini - ali ne i jedini. „Postavlja se pitanje što ako Rusi zarobe tenk i analiziraju ga", kaže Gressel. Ta zabrinutost vlada i po pitanju američkih haubica M777 koje su isporučene Ukrajini od travanja 2022., ali bez GPS-navigacije i odgovarajućih ugrađenih računala. One su zato manje precizne.
Ukrajinska vojska brzo je pronašla rješenje i instalirala vlastite sustave, među njima i topnički softver GIS „Arta" koji je razvijen u Ukrajini. Prema ukrajinskim i zapadnim medijima, taj softver se kao efikasan posebno pokazao u svibnju 2022. kada je ukrajinsko topništvo uništila vrlo veliki broj ruskih vojnika dok su prelazili rijeku Sjeverski Donjec kod sela Bilogorivka u Luhanskoj oblasti. Gustav Gressel procjenjuje da je tu Ukrajina u prednosti: „Uz takvu digitalnu podršku, naređenja za otvaranje vatre prosljeđuju se topništvu puno brže." Na ruskoj strani, pak, „još se puno koristi radio-veza".
Serhij Hrabskij, vojni stručnjak iz Kijeva i bivši časnik ukrajinske vojske, ima razumijevanja za to što se zapadni sustavi naoružanja isporučuju uz ograničenja. „Svi zapovjedni informacijski sustavi su integrirani u zapovjedne strukture NATO-a i mogu se koristiti samo u sklopu NATO-a", kaže Hrabskij za DW. „To je uobičajena praksa, a Ukrajina koristi svoje sustave."
Raketni lanser HIMARS, ali kratkog dometa
Drugačija je situacija s mobilnim raketnim lanserima HIMARS američke proizvodnje, koje Ukrajina od ljeta 2022. uspješno koristi za precizne udare duboko iza linije fronte. SAD isporučuje rakete dometa od oko 80 kilometara, ali ne i one puno moćnije, tipa ATACMS, koje mogu pogoditi ciljeve udaljene i do 300 kilometara.
Wall Street Journal pisao je da je SAD čak modificirao to oružje prije isporuke, tako da ono uopće ne može ispaljivati rakete većeg dometa, pa čak i kada bi ih Ukrajina pronašla i kupila na svjetskom tržištu. List citira anonimni izvor u američkoj vladi koji je rekao da je razlog bio želja da se „smanji rizik od širenja rata s Moskvom". U rujnu 2022. glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova Maria Zaharova izjavila je da su rakete većeg dometa „crvena linija" i da bi Washington tako postao strana u sukobu. Gustav Gressel ukazuje, međutim, da se tehnička ograničenja HIMARS-a mogu i poništiti, ako se Washington na to odluči iz političkih razloga.
Stephen Blank, američki stručnjak na filadelfijskom Institutu za istraživanje vanjske politike (Foreign Policy Research Institute) i bivši profesor na Vojnom koledžu američke vojske (US Army War College), smatra da ograničenja prodaje američkog oružja Ukrajini imaju veze sa „strahom od Rusije i eskalacijom rata od strane Rusije". On, međutim, smatra da je ta zabrinutost preuveličana: „Mislim da se previše plašimo eskalacije od strane Rusije. Ne razumijem zašto bi ruski teritorij trebao biti isključen iz ukrajinskih udara. Rusija je započela ovaj rat i uništila Ukrajinu", kaže Blank.
NATO ne želi biti uvučen u rat
On ocjenjuje da postoji „značajna razlika" na fronti zbog toga što Rusija može koncentrirati svoju ratnu opremu na granici s Ukrajinom i odatle „pucati po svojoj volji", ne plašeći se protunapada. „Ako to ne bi više mogli, onda bi to bila velika prednost za Ukrajinu", smatra Blank.
Početkom 2023. godine zapadni partneri obećali su Ukrajini da će joj isporučiti rakete dometa do 150 kilometara. Ministar obrane Oleksij Reznikov rekao je pritom da je Kijev obećao da ih neće ispaljivati na ruski teritorij. To se međutim ne odnosi na teritorije Ukrajine koje je Rusija okupirala.
Stephen Blank procjenjuje da se saveznici u Europi plaše još više od SAD-a. Bidenova administracija želi zadržati NATO na okupu i zato to uzima u obzir, smatra američki vojni stručnjak i podsjeća da je NATO više puta isticao da nije strana u ratu i da ne želi da bude uvučen u rat.
Njemački stručnjak Gustav Gressel se s tom procjenom slaže, ali ujedno kritizira ideju Washingtona da se može „mikroupravljati ratom tako da se on okonča željenom pat-pozicijom". Rat je, kaže, „suviše složen i kaotičan da bi se njime mikroupravljalo. To samo šalje signal Putinu da on ima određene šanse tako u stvari pobijediti u ratu. A svako obustavljanje isporuke oružja Zapada za njega bi bio signal da mi ne mislimo ozbiljno."
