Diplomatski odnosi Srbije i Njemačke su na nizbrdici, povezani s pokušajima Zapada da ubrza rješenje kosovskog problema. Isprva je srpski državni vrh suzdržano odgovarao na odlučnije poruke Berlina i Washingtona da bi trebalo brže doći do pravno obavezujućeg sporazuma Beograda i Prištine. No način na koji se odgovara iz Beograda dramatično se promijenio proteklih tjedana, piše Deutsche Welle.
Na meti oštrih izjava srpskih vlasti našli su se njemački političari i diplomati. Kao najoštriji kritičar izjava njemačkih predstavnika javlja se premijerka Ana Brnabić, a u tome asistira i predsjednik Aleksandar Vučić.
Oštro po Njemačkoj
Nakon izjave njemačkog veleposlanika u Prištini Jorna Rodea da bi barikade na sjeveru Kosova trebalo ukloniti prije Božića, Brnabić je rekla da je veleposlanik možda "ili loše interpretiran, ili je imao manji moždani udar prije intervjua". Ona je Rodeove riječi ocijenila kao "izravnu prijetnju Srbima".
Ana Brnabić je Violu von Cramon-Taubadel opisala kao "lažnog glavnog tajnika Ujedinjenih naroda i zapovjednika KFOR-a". Premijerka je reagirala i na ocjenu Annalene Baerbock, šefice njemačke diplomacije, da je neprihvatljiv povratak srpskih snaga na Kosovo tražeći objašnjenje "koja se rezolucija UN-a mora poštivati i zašto se u slučaju Srbije ignorira Rezolucija 1244?"
Podršku ovom nizu izjava dao je i predsjednik Srbije, koji je izjavio "da je gospodin Rode poznat po antisrpskim izjavama" i da "Njemačka želi potpunu dominaciju na Balkanu".
Brnabić preuzela ulogu Vulina
Zaoštravanje rječnika za novinara Nedima Sejdinovića znači "definiranje novog međunarodnog položaja Srbije, koja se distancira od Zapada u kontekstu ukrajinske krize".
"Druga dimenzija je da se antieuropski stav medija sada povratno odražava i na političku scenu. Posebno se ističe Ana Brnabić koja se utrkuje sa stranačkim kolegama da kaže ono što Aleksandar Vučić zaista misli", kaže Sejdinović za DW.
Direktor Instituta za europske poslove Naim Leo Beširi vjeruje da izjave govore o strahu da bi Zapad mogao otkazati podršku koju je davao srpskim vlastima već deset godina.
"Premijerka Brnabić preuzima ulogu Aleksandra Vulina, koji je bio zadužen za napade na zemlje regije, NATO, EU i SAD. Na taj način Aleksandar Vučić pokušava opipati teren na međunarodnoj sceni i koliko će se Berlin naljutiti zbog ovoga, kako bi on u svome maniru za nekoliko dana smirivao situaciju", kaže Beširi za DW.
Na pitanje zašto je baš Berlin na udaru, Beširi kaže da Vučić "možda ima informacije da je Njemačka usamljena u oštrom stavu o međusobnom priznanju Beograda i Prištine".
"Ali, to nije novi stav Njemačke. Jedino što imamo novu postavu njemačkih političara, koji nisu spremni olako vjerovati Vučićevim obećanjima, i spremni su poduzeti neke političke mjere", ističe Beširi.
Njemačka – i prijatelj i neprijatelj
Situacija djeluje čudno, jer predsjednik Srbije s jedne strane zahvaljuje Njemačkoj na značajnim ulaganjima i velikom broju radnih mjesta u njemačkim kompanijama koje posluju u Srbiji, a s druge se Njemačka vidi kao jedan od antisrpskih središta. Nedim Sejdinović kaže da je u odnosima Vučića i Berlina primjetno da više nema Angele Merkel.
"Primjetna je promjena nakon smjene vlasti u Njemačkoj. Nova politika Berlina ima sve manje razumijevanja za Vučićeve autoritarne poteze."
Iza kulisa, pretpostavlja Beširi, Vučić možda zapadnim partnerima obećava jedno, a onda govori i radi drugo.
"Mislim da on radi ono što Rusija hoće, a to je da se održi status quo na Kosovu, da to bude zamrznuti sukob koji će povremeno raspirivati ovisno o dnevnopolitičkim potrebama", napominje direktor Instituta za europske poslove.
Istraživanja javnog mnijenja Instituta za europske poslove pokazuju da se Njemačka istodobno vidi upravo tako – i kao prijatelj i neprijatelj Srbije, skreće pažnju Naim Leo Beširi.
"Jasno je da veliki utjecaj ima sam predsjednik, koji je svakodnevno višesatni gost na nacionalnim frekvencijama. Taj ambivalentan stav je rezultat njegove politike", ocenjuje Beširi.
Neminovno pogoršanje odnosa?
Direktor Instituta za europske poslove smatra da će se "ta retorika analizirati u Berlinu, i da ćemo posljedice na međusobne odnose tek vidjeti".
"Njemačka više nije Angela Merkel, i Vučićev imidž nekakvog reformatora se istopio. Ali, nije samo Njemačka za to da se preispita suradnja s Vučićem, takav stav se sve više čuje i u drugim europskim prijestolnicama", ističe Beširi.
Nedim Sejdinović misli da će, neovisno od spomenute retorike, biti neminovno pogoršanje odnosa zbog ukrajinske krize, i da će biti sve manje razumijevanja za unutarnje prilike u Srbiji te nedostatak volje za rješavanje kosovskog pitanja.
"To će u praksi možda značiti da će Srbija završiti na rezervnoj klupi europskih integracija – vjerojatno bez neke posebne kazne ili sankcija – ali to će svakako imati negativan utjecaj na ekonomiju i građane Srbije", zaključuje Sejdinović.
