Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić upitao je u četvrtak, reagirajući na izjave premijera Hrvatske Andreja Plenkovića da "Srbija može dobiti naftu preko Hrvatske, ali ne rusku", "kako da preživimo u Europi u situaciji ako ćemo jedni drugima saplitati nogu".
Vučić je za beogradske medije, nakon skupa Europske političke zajednice u Pragu, podsjetio na svoje ranije ocjene da Srbija ranije s Hrvatskom nikad nije imala problema u pogledu korištenja naftovoda, naglasivši da je JANAF "izgrađen zajednički, u vrijeme bivše Jugoslavije, a sada pripada Hrvatskoj".
"Rekli smo da su bili pouzdan dobavljač. Oni to za nas to više nisu. Tko su oni da odlučuju koju ćemo mi naftu uzeti, a koju nećemo?", upitao je Vučić.
On je naglasio da se čak 70 posto poslova JANAF-a zasniva na Srbiji, te da "država uredno plaća 45 do 48 milijuna eura".
Istaknuvši da je ruska nafta danas "20-25 posto jeftinija nego neka druga", rekao je i da "Srbija ima i bezbroj drugih problema, te da joj još jedan problem nije trebao", javila je večeras RTS iz Praga.
Na pitanje je li dobio objašnjenje od Plenkovića za tu izjavu o transportu nafte preko Hrvatske, Vučić je rekao – nema objašnjenja, ali da ne zna ni što bi na to rekao.
Vučić je naveo da je odluka EU-a i EK o nafti odgođena do 1. prosinca te da "ne postoji racionalno objašnjenje" za hrvatsku intervenciju te je ustvrdio da je na inicijativu Hrvatske i uz podršku dvije zemlje, "jedne baltičke i jedne nedaleko od baltičkih zemalja, s dnevnog reda skinuta derogacija norme" za naftu zapadnom Balkanu.
"Hrvatski premijer je izišao s tezom kako nije fer da Srbija ima nižu cijenu nafte. A valjda je fer da imaju neke europske zemlje. Pa čekajte, je l' vi kažnjavate Rusiju ili Srbiju", upitao je Vučić.
On je zahvalio predsjedniku Bugarske Rumenu Radevu i premijeru Grčke Kirijosu Micotakisu, koji su istaknuli da takav prijedlog "nije fer".
"Kako da preživimo u Europi u situaciji ako ćemo jedni drugima saplitati nogu kao što je to uradila Hrvatska po pitanju zabrane uvoza ruske nafte Srbiji", rekao je Vučić.
On je, sažimaju najbitnije poruke samita u Pragu, istaknuo zaključak o povezivanju elektromreža i plinskih interkonektora i naftovoda da bi se mogli koristiti i distribuirati energenti iz cijelog svijeta.
Članice Europske unije postigle su u srijedu dogovor o osmom paketu sankcija protiv Rusije, koji se odnosi i na ograničavanje cijena nafte koju Rusija izvozi u treće zemlje.
Paket sankcija uključuje, među ostalim, pravnu osnovu za uvođenje granične cijene ruske nafte, ali bi se ona trebala odnositi samo na pomorski transport sirove nafte i određenih derivata u treće zemlje i povezane usluge.
Naftna industrija Srbije uvozi rusku naftu preko Omišlja na Krku i Jadranskog naftovoda (JANAF). Kada je EU u lipnju usvojila embargo na uvoz ruske nafte u EU morskim putem, koji će stupiti na snagu u prosincu, to je značilo da Srbija više neće moći transportirati rusku naftu iz Omišlja u rafineriju u Pančevu preko JANAF-a nakon prosinca.
U osmom paketu sankcija Europska komisija dala je iznimku za Srbiju i predložila da joj EU dopusti nastavak transporta ruske nafte iz Omišlja i Janafa u Pančevo jer je to pitanje energetske sigurnosti na zapadnom Balkanu.
Prema pisanju Večernjeg lista, Hrvatska je u raspravi o prijedlogu EK-a iznijela argumente protiv te iznimke nakon uvida u ugovore Naftne industrije Srbije i JANAF-a. Prema Hrvatskoj, ugovori dokazuju da rafinerija u Pančevu rusku naftu koju uvozi preko Omišlja i JANAF-a može zamijeniti neruskom naftom i da to namjerava učiniti.
Pojedine članice EU-a bile su protiv prijedloga Komisije jer, u pogledu sankcija Rusiji, Srbija kao kandidat za članstvo u EU još nije uskladila svoju sigurnosnu i vanjsku politiku s Unijom.
