Hrvatska je krajem prošle godine kupila 12 borbenih francuskih zrakoplova Rafale, a premijer Andrej Plenković je rekao da imamo avione kakve “nema nitko od juga Njemačke do Grčke".
No, ne zadugo jer Srbija pregovara i o kupnji 12 novih borbenih zrakoplova Rafale od Francuske, navodno već u ovoj godini. Da predsjednik Srbije Aleksandar Vučić misli ozbiljno dokaz je i noćna vojna vježba Vatreni štit s više od 1000 vojnika i 100-tinjak oklopnih vozila, tenkova i raketnih sustava, a na kojoj je najavio kako Srbija kupuje i turske borbene bespilotne letjelice.
Riječ je popularnim turskim Bayraktarima, dronovima koji su postali popularni tijekom rata u Ukrajini i kojima su Ukrajinci pomutili ruske planove.
Ipak, sve ove najave nisu uzbudile Zapad kao ono što se dogodilo proteklog vikenda kada su u Srbiju sletjeli kineski mlažnjaci s raketnim sustavima. Šest transportnih zrakoplova kineskih zračnih snaga Y-20 sletjelo je u beogradsku zračnu luku Nikola Tesla u subotu ujutro, navodno noseći raketne sustave zemlja-zrak HQ-22 za srpsku vojsku.
Demonstracija sile
Isporuku oružja preko teritorija najmanje dvije zemlje članice NATO-a, Turske i Bugarske, stručnjaci su vidjeli kao demonstraciju rastuće kineske sile. Isporuka sustava srednjeg dometa dogovorena je još 2019. godine, a Vučić bi u utorak ili srijedu trebao predstaviti “najnoviji ponos srpske vojske”.
Američki dužnosnici su još 2020. godine upozorili Beograd na kupnju protuzračnih sustava HQ-22, čija je izvozna verzija poznata kao FK-3. Poručili su da, ako Srbija zaista želi pristupiti Europskoj uniji i drugim zapadnim savezima, mora svoju vojnu opremu uskladiti sa zapadnim standardima.
Kineski raketni se uspoređuje s američkim Patriotom i ruskim raketnim sustavima zemlja-zrak S-300 iako ima manji domet od naprednijih S-300. Srbija je tako postala prvi vlasnik kineskih projektila u Europi.
Što je sustav FK-3?
Protuzračni raketni sustav srednjeg dometa HQ-22 za strano se tržište nudi pod oznakom FK-3, a namijenjen je uništavanju zrakoplova, bespilotnih letjelica, krstarećih projektila i helikoptera neprijatelja na svim visinama njihove borbene primjene, danju i noću, u svim vremenskim uvjetima uz aktivno radioelektronsko protupostupanje neprijatelja.
FK-3 je razvila kineska tvrtka Jiangnan Space Industry, također poznata kao Baza 061, dio korporacije China Aerospace Science & Industry Corporation Limited (CASIC), i predstavlja nadogradnju sustava protuzračne obrane HQ-12.
Sustav je osmišljen kako bi ubrzao preopremanje jedinica protuzračne obrane kineske Narodne oslobodilačke vojske (PLAAF). Prema informacijama objavljenim u zapadnim medijima, u 2018. godini raspoređeno je bilo 13 bojnih HQ-22. Sustav je prvi put predstavljen na Airshow China 2016. 30. srpnja 2017. demonstriran je na paradi povodom 90. obljetnice osnutka PLA-a.
Visoka preciznost
Raketa je izrađena prema aerodinamičkoj shemi "noseće tijelo", u repnom dijelu nalaze se aerodinamička kormila. Rakete su opremljene poluaktivnim radarom CNS dopunjenim dvosmjernom radio zapovjednom linijom za prijenos podataka, imaju domet do 170 km i mogu pogoditi ciljeve na visinama od 50 m do 27 km brzinom od 6 Macha..
Letom upravlja kombinirani sustav navođenja. U početnoj fazi leta (do 75 km) provodi se radio zapovjedno navođenje, u završnoj metodom TVM (pratnja kroz projektil), kombinirajući zapovjedno navođenje s poluaktivnim. Korištenje ove metode navođenja omogućuje let projektila na optimalnim putanjama i gađanje ciljeva s visokom učinkovitošću.
Lansiranje projektila je pod 60 ili 90 stupnjeva. Lanser je opremljen okretnim dijelom na koji se postavlja paket od 4 transportna i lansirna kontejnera. Rakete se nalaze u transportnim i lansirnim kontejnerima koji štite od vanjskih utjecaja i olakšavaju održavanje i punjenje, a ima i samostalni sustav napajanja.
Vozila koja ga prevoze imaju nosivost od 25t s rasporedom kotača 8×8. Opremljeni su dizel motorom Deutz snage 517 KS i mjenjačem WSK400 njemačke tvrtke ZF koja proizvodi i mjenjače za BMW-e. Maksimalna brzina je 65 km/h, a ima potpuno zaštićenu kabinu s četiri vrata i klima uređajem. Kada je raspoređen u borbenom položaju, radar se postavlja na hidraulične nosače.
Tipična baterija sustava HQ-22 uključuje jedno radarsko vozilo i tri lansera opremljena s po četiri projektila. Svaka baterija navodno može pogoditi šest zračnih ciljeva istovremeno i gađati do 36 ciljeva sa 72 projektila uz korištenje višestrukih paljbenih jedinica.
Projektil može koristiti ili poluaktivno radarsko kompozitno navođenje ili radio-zapovjedno navođenje kroz cijeli kurs. U početku će projektil koristiti poluaktivno radarsko navođenje, a u slučaju da naiđe na jake elektroničke smetnje, automatski će se promijeniti u radio-zapovjedno navođenje.
Bolji od S-300 i Patriota?
Stručnjaci, pak, ukazuju da se FK-3 ima bolje radare i mogućnost otkrivanja sporijih ciljeva za razliku od novijih verzija S-300 te kako ima veći domet od PAC-1 koji je osnovna verzije sustava MIM-104 Patriot koji također ima problem kod hvatanja sporijih ciljeva poput bespilotnih letjelica.
FK-3 je u prednosti pred statičnošću Patriotovog radara za navođenje raketa koji za slučaj pokrivanja punog opsega kruga od 360 stupnjeva treba četiri baterije, a američki sustav ne može ni rušiti spore ciljeve. Upravo su bespilotne letjelice , upozoravaju stručnjaci, budućnost su ratovanja. Pretpostavlja se da sustav FK-3 vrijedi oko 100 milijuna dolara po bateriji.
Iako se Zapad zabrinuo zbog naoružanja Srbije kineskim oružjem, Vučić daje miroljubive izjave. "Nama Hrvati se smetaju, oni su NATO-a zemlja snažni su. Oni su velesila, ali i mi nastojimo na moderan način odvratiti svakoga, ali nama nije cilj prijetiti", rekao je Vučić.
No, pitanje je ipak zašto Srbija baš sada nabavlja ovo moćno naoružanje. "I mi kao susjedna država se trebamo zapitati zbog čega se oni toliko naoružavaju. Srbija će ove godine izdvojiti 1,37 milijardi dolara za nabavku naoružanja, za razliku od Hrvatske koja će izdvojiti 1,1 milijardu dolara i to uključujući nabavu Rafalea. U politološkoj teoriji ovo se naziva sigurnosna dilema i definitivno se imamo pravo zapitati zbog čega se to događa u ovom trenutku. Što se tiče Europe, pretpostavljam da bi i tu trebalo doći do određenih upitnika, s obzirom na to da smo mi članica EU-a i NATO-a", komentirao je za Net.hr najnoviju srpsku vojnu akviziciju stručnjak za sigurnosne politike Marinko Ogorec.
Čitavu analizu gospodina Ogorca pročitajte OVDJE.
