Gotovo 3000 - toliko su života odnijeli teroristički napadi u Sjedinjenim Državama na današnji dan prije točno 22 godine. Napadi 11. rujna poznati su pod nazivom 9/11, a smatraju se najsmrtonosnijim napadima u povijesti SAD-a, piše Mint. Vjeruje se da je glavni "mozak" napada bio Pakistanac Khalid Sheikh Mohammed koji je, prema medijima, planirao dignuti u zrak desetak američkih aviona još 1990-ih, no to mu nije uspjelo. Kasnije se udružio s Osamom bin Ladenom i organizirao napade 11. rujna.
U nešto više od dva desetljeća i dalje nisu identificirane sve žrtve napada na World Trade Centar, no prema zadnjim, pozitivnim, podacima identificirano je dvoje ljudi. Vlasti su potvrdile da se radi o muškarcu i ženi nekoliko dana prije 22. godišnjice, a njihova imena nisu otkrili javnosti jer su tako tražile njihove obitelji. Medicinski istražitelj New Yorka uspio je povezati još 1649 osoba s napadima koji su se dogodili 11. rujna 2001. godine.
Napredak u tehnologiji, ali i povećana osjetljivost testa te kraće vrijeme obrade omogućilo im je identificiranje ostataka nakon više desetaka godina. Do sada su svi ti ostaci bili negativni na DNK testove. U identificiranju nestalih osoba sudjeluje i vojska, a trenutačno su u tijeku testiranja tijela više od 100 ljudi koji su stradali u šumskim požarima u Mauiju prošloga mjeseca.
U napad su bila uključena četiri leta
Planiranje napada na World Trade Centar započelo je puno prije 2001. godine. Khalid Sheikh Mohammed osmislio je cijeli plan poznat pod nazivnom "zavjera Bojinka". Testirao ga je Ramzi Yousef koji je, inače, bio odgovoran za napade na World Trade Centar 1993. godine, piše El Pais. Postavio je, naime, bombu ispod zrakoplova filipinske aviokompanije 1994. godine te ubio jednu osobu.
"Mozak" cijelog plana udružio se s Osamom bin Ladenom. Plan je bio ukrasti 10 zrakoplova, na što je bin Laden rekao da je to već poznat plan. Razradili su ga malo bolje, a obojica su počeli planirati napad na američko tlo potkraj 1998. i početkom 1999. godine. Mohammed je okupio ljude koji su bili voljni umrijeti tijekom napada, a potkraj 2001. godine već su odabrali svoje ciljeve. Četiri leta bila su uključena u napade 11. rujna.
Prvi, let 11, poletio je iz Bostona prema Los Angelesu u 7.59 ujutro, a već u 8.46 zrakoplov je pogodio sjeverno pročelje World Trade Centra u New Yorku. Drugi, let 175, isto je letio iz Bostona prema Los Angelesu, a poletio je u 8.14, dok je u 9.03 pogodio južnu stranu zgrade koju je pogodio i onaj avion ranije.
Let 77 poletio je iz Washingtona u 8.20, a na putu prema Los Angelesu udario je u zapadni dio Pentagona u okrugu Arlington, u Virginiji. Zadnji, let 93, srušio se na polje u Stonycreek Townshipu, u Pennsylvaniji jer su putnici pokušali svladati "pilota". Taj let poletio je iz međunarodne zračne luke Newark, a cilj mu je bio San Francisco.
Svaka minuta bila je organizirana
Sve ove aktivnosti i vrijeme u koje su se događali napadi pomno su isplanirani, a u obzir su uzeli i aktivnosti Georgea Busha. U 6.31 predsjednik je krenuo na trčanje oko Colony Beacha na Floridi, a u 7.59 je poletio prvi zrakoplov. Samo minutu nakon polijetanja zrakoplova, u 8 sati, predsjednik Bush bio je na dnevnom obavještajnom brifingu gdje su ga informirali o palestinskom ustanku u Izraelu i drugim pitanjima - tada nisu spominjali Osamu bin Ladena i Al-Kaidu. U 8.14 poletio je drugi zrakoplov, a u isto to vrijeme let 11 "oteli su" iznad središta Massachusettsa pa ga okrenuli prvo sjeverozapadno pa južno prema New Yorku.
U 8.20 bilo je vrijeme za polijetanje trećeg leta, a u 8.42 poletio je i četvrti zrakoplov. Od 8.42 do 8.46 zrakoplov se okretao iznad New Jerseya prema sjeveroistoku. A u 8.46 prvi zrakoplov koji je poletio, zabio se u sjeverno lice sjevernog tornja World Trade Centra, između 93. i 99. kata. Nijedan putnik nije preživio, a poginulo je i nekoliko ljudi u zgradi. Od 8.0 do 8.54 let 77 mijenja putanju pa se iznad južnog Ohija okreće prema jugoistoku - pilot-otmičar Hani Hanjour tada je isključio transponder.
Za to vrijeme, u 8.55 predsjednik Bush stiže u osnovnu školu Emma E. Brooker u Sarasoti, na Floridi, u sklopu planiranog posjeta promicanju obrazovanja. Baš tada, Andrew Card obavijestio ga je da se srušio prvi zrakoplov u New Yorku, zbog čega on kontaktira savjetnicu za nacionalnu sigurnost Condoleezzu Rice. U 9.03 predsjednik Bush nastavlja prema planu i programu posjeta bez obzira što je dobio vijest o napadu. U 9.03. let 175 zabio se u južnu stranu Južnog tornja World Trade Centra, između 77. i 85. kata. Ni putnici, niti posada nisu preživjeli pad zrakoplova, a poginuli su i ljudi unutar zgrade.
U 9.05 predsjednik Bush spremao se pročitati vježbu čitanja The Pet Goat s osnovnoškolcima. U tom trenutku, prekinuo ga je šef kabineta Andrew Card i šapnuo mu: "Drugi zrakoplov udario je u drugi toranj. Amerika je napadnuta". Predsjednik i dalje odlučuje nastaviti s osnovnoškolcima.
Meta je bila i Bijela kuća?
U 9.14 predsjednik Bush ušao je u učionicu kojom zapovijeda američka obavještajna služba. Bush je tada razgovarao s potpredsjednikom Dickom Cheneyem, Condoleezzom Rice, guvernerom New Yorka Georgeom Patakijem i direktorom FBI-ja Robertom Muellerom . Za to vrijeme, let 93 mijenja smjer i kreće prema jugoistoku. U 9.29 predsjednik Bush dao je prve izjave pa naveo da će se vratiti u Washington, a rekao je da se očito radi o "terorističkom napadu na SAD".
U 9.37 srušio se let 77 na zapadnu stranu Pentagona. Svi putnici i članovi posade su poginuli, kao i 125 ljudi na tlu. U 9.45 Savezna uprava za zrakoplovstvo zatvorila je zračni prostor Sjedinjenih Država. U 9.57 na letu 93 Todd Beamer, Mark Bingham, Todd Burnett, Jeremy Glick i drugi putnici započinju pobunu, kreću se boriti s otmičarima pa pokušavaju vratiti kontrolu nad zrakoplovom. U isto vrijeme, predsjednik Bush napušta Floridu i kruži oko 40 minuta dok osoblje raspravlja o mjestu za slijetanja. U 9.58 srušio se Južni toranj 56 minuta nakon napada.
U 10.03 srušio se i let 93, a vjeruje se da je cilj napada bila čak i Bijela kuća u Washingtonu. U 10.20 predsjednik Bush kazao je potpredsjedniku Cheneyu da je odobrio obaranje zrakoplova ako to bude potrebno. U 10.28 srušio se Sjeverni toranj nakon 1 sat i 42 minute. U 10.50 srušilo se i pet katova na zapadnoj strani Pentagona zbog požara koji je nastao tijekom napada.
U 13.04 predsjednik Bush javio je da je stavio američku vojsku u pripravnost, a tada je izjavio da je "sama sloboda jutros napadnuta od strane bezlične kukavice i da će sloboda biti obranjena". U 14.50 predsjednik Bush sazvao je telekonferenciju Vijeća za nacionalnu sigurnost iz američkog bunkera Stratcom. U 17.20 srušila se zgrada World Trade Centra nakon oštećenja koji su nastali zbog napada.
Napadi 9/11 doveli su do dugoročnih posljedica
U 20.30 predsjednik Bush obratio se Amerikancima i rekao: "Teroristički napadi mogu uzdrmati temelje naših najvećih zgrada, ali ne mogu dodirnuti temelje Amerike. Ova djela razbijaju čelik, ali ne mogu ugušiti čelik američke odlučnosti". U 21 Bush se sastao s Vijećem za nacionalnu sigurnost i dobio dokaze da je Osama bin Laden odgovoran za napade, na to je rekao: "Recite talibanima da smo završili s njima."
U 23.30 George Bush je u svom dnevniku napisao: "Danas se dogodio Pearl Harbor 21. stoljeća... Mislimo da je to bio Osama bin Laden."
Prema procjenama, između 6000 i 25.000 ljudi ozlijeđeno je u napadima 9/11, a poginulo je 2996 ljudi, uključujući i 19 terorista Al-Kaide koji su izveli napade. Predsjednik je 20. rujna kazao da je započeo “rat protiv terorizma”, a 7. listopada SAD je započeo sa svojim napadima na Afganistan. Napadi 9/11 doveli su do značajnih dugoročnih posljedica, uključujući uspostavu Ministarstva domovinske sigurnosti i pokretanje vojnih akcija u Afganistanu i Iraku.
POGLEDAJTE VIDEO: Val smrti poharao Maroko: Više od 2000 mrtvih, u kritičnom stanju 1500 ljudi. Spasioci u ruševinama traže preživjele
