Nakon što je ekonomski reformator Rusije, Anatolij Čubais, ovog tjedna dao ostavku na mjesto izaslanika za klimatska pitanja, a potom i trajno napustio zemlju, Vladimir Putin spriječio je novi šok u Kremlju. U međunarodnim krugovima iznimno cijenjena guvernerka Središnje banke Rusije, Elvira Nabiulina, podnijela je ostavku nakon početka rata u Ukrajini. Bloomberg piše, navodeći izjave četiriju osoba upoznatih sa situacijom, da je Putin odbio njenu ostavku i poručio joj da ostane.
Štoviše, ova 58-godišnjakinja je prošloga tjedna nominirana za novi petogodišnji mandat. Iz Središnje banke Rusije i Kremlja nije bilo komentara. Sama Nabiulina se također nije oglasila, a ruski mediji napise Bloomberga nazivaju "netočnim informacijama".
Sve što je gradila 20 godina srušilo se preko noći
Nabiulinu brojni zapadni ekonomski analitičari smatraju jednom od najboljih svjetskih kreatorica monetarnih politika. Putin je, navodi se, njenu ostavku doživio kao izdaju, jer je ipak s njime surađivala 20 godina te je stavila Rusiju na ekonomsku kartu svijeta nakon "mraka" devedesetih. No, ruska je ekonomija sada ponovno izolirana i opterećena sankcijama, a dok strane kompanije napuštaju zemlju, potreba za ulaganjima nikad nije bila veća. Sve što je Nabiulina gradila 20 godina urušilo se preko noći.
Pokušala je spasiti što može udvostručavanjem kamatne stope i uvođenjem kontrole kapitala unutar Središnje banke, kako bi spriječila odljev novca. Morala je odustati od intervencija za obranu rublja, nakon što je banci međunarodnim sankcijama zamrznuto više od pola rezervi od 643 milijarde dolara.
"Dok god je na djelu eskalacija, središnja se banka može situaciji prilagođavati samo šokovima", rekao je Oleg Vjugin, bivši visoki dužnosnik Središnje banke Rusije.
Balansiranje između opstanka i ludila
Dio dužnosnika banke opisao je katastrofalno stanje u tjednima nakon početka rata u Ukrajini. Smatraju se zarobljenicima i beskorisnima, jer njihovo znanje i iskustvo u ovakvim ekonomskim uvjetima ne dolazi do izražaja. Mnogi su i napustili banku, pa je tako informatički odjel u jednom trenutku imao problema s ljudstvom koje se bavi zatvaranjem računa. U drugim odjelima su počeli primati životopise djelatnika banaka koje su također pogodile sankcije.
Nedugo prije početka invazije, dužnosnici su razrađivali modele kojima će premostiti isključenje iz međunarodnog sustava za provedbu transakcija SWIFT. No, bili su uvjereni da su sankcije prema Središnjoj banci suviše ekstremne da bi bile zaista uvedene. U to je vjerovao i Putin, poručivši da će Rusija prevladati ekonomske probleme i postati još neovisnija, a dodao je i da je "Sovjetski Savez živio pod sankcijama, razvijao se i postigao kolosalne uspjehe".
U jednoj od svojih posljednjih reakcija, Nabiulina je odgodila napore za postizanje inflacije od četiri posto do 2024. godine te upozorila da gospodarstvo ide k neograničenom stezanju. Ekonomisti predviđaju dvoznamenkasti pad industrijske proizvodnje i inflaciju od čak 25 posto ove godine, što nije zabilježeno od 1998. i neplaćanja državnog duga.
Elvira Nabiulina zapravo dugo manevrira između opstanka ekonomije i Putinovih nerazumnih akcija. Nakon ruske aneksije Krima, 2014. borila se protiv stroge kontrole kapitala koju je Putin zagovarao. On ju je tada poslušao, pa je inflacija rublja stala puno prije planiranog roka. Središnja banka Rusije je pod njenim ravnanjem prikupila jedne od najvećih svjetskih zaliha deviza i zlata, snizila inflaciju na najniže razine u modernoj ruskoj povijesti te se obračunala s lošim kreditorima.
Sav trud uništen preko noći
Šefica Europske središnje banke, Christine Lagarde, 2018. godine je, za vrijeme mandata u Međunarodnom monetarnom fondu usporedila je vještine Nabiuline s kvalitetama svjetski priznatih dirigenata. Strani investitori počeli su ulagati milijarde dolara u ruski dug. Putin joj je počeo vjerovati i gorljivo je branio njenu monetarnu politiku pred drugim dužnosnicima. No, u samo nekoliko sati uspio je srušiti sve što je ona pomno stvarala. Prijetnja nemogućnosti izvršavanja financijskih obveza, unatoč poduzetnim mjerama, prijeti tvrtkama, ali i ruskoj vladi.
"Nema nade da će se središnja banka vratiti svojim starim politikama. Nabiulina nije došla na funkciju u ratno vrijeme. Ona nije osoba koja može raditi u uvjetima isključenja s financijskih tržišta i katastrofalnim sankcijama", smatra Sergej Guriev, ekonomist sa Sveučilišta Sciences Po Paris, bivši glavni ekonomist Europske banke za obnovu i razvoj te čovjek koji je pobjegao iz Rusije 2013.
Situaciju u Ukrajini možete pratiti OVDJE.
