Mnogi Europljani pod čvrstim stiskom mjera izolacije gledaju Švedsku kao uzor borbe protiv koronavirusa koja nije žrtvovala slobode. No cijena ležernog pristupa bila je visoka.
Na trgu Nytorget u Stockholmu epidemija izgleda jako daleko. Skupine ljudi sjede i upijaju sunce. Kafići koji okružuju trg su puni, a maske nema nigdje na vidiku. Ispred restorana stoji mali znak koji ljude podsjeća na socijalnu distancu, ali mnogi koji čekaju stol ne mare previše. Čuje se žamor iz obližnje škole; djeca trče igralištem i naganjaju loptu.
Preko puta Baltičkog mora, Nijemci na te slike gledaju s dozom zavisti i divljenja, piše Spiegel.
Američki desničari odjednom zaljubljeni u Švedsku
Njemački avangardni kazališni redatelj Frank Castrorf smatra kako se Švedska "puno brižnije odnosi prema građanima". "Kada razmišljam o tome kako bi mogla izgledati budućnost, u glavi mi je švedski model", kaže i pisac Daniel Kehlman. Zbog svog pristupa, Švedska je dobila i krajnje neočekivane fanove pa je hvale i najžešći američki konzervativci, poput Tuckera Carlsona, jednog od zaštitnih lica Trumpu najdražeg kanala, Fox Newsa. U tom čudnom savezu odnevno je WHO.
Michael Ryan, izvršni direktor programa zdravstvenih kriza Svjetske zdravstvene organizacije, pun je usta hvale za ovu skandinavsku zemlju. "Švedska predstavlja budući model", rekao je još u travnju, ističući kako su našli način držati virus pod kontrolom a da pritom ne paraliziraju društvo karantenom. "Druge zemlje bi mogle nešto naučiti od Švedske", dodao je.
Uzajamno povjerenje vlade i građana
Temelj švedskog pristupa svodi se na to da su građanima dali izbor, umjesto da su ih na išta prisiljavali. Mnoge mjere koje su drugdje bile obvezne, u Švedskoj su ostale preporuka. Vrtići i škole su ostale otvoreni, a isto vrijedi i za restorane, kojima su nametnuta tek manja ograničenja. Vlasti su donijele samo dvije zabrane – okupljanje više od 50 ljudi, a od 1. travnja zabranjeni su posjeti domovima za starije. Sve ostalo – od socijalne distance, izbjegavanje putovanja, rad od kuće kada je moguće i osnovne mjere higijene i dezinfekcije tek su preporuka.
Mnogi Šveđani ih i slijede pa su si sami nametnuli svojevrsnu light varijantu karantene. Primjerice, promet u javnom prijevozu pao je za trećinu sredinom travnja.
Visoka cijena blagog pristupa
No svoj pristup Švedska je skupo platila. Više od 3300 ljudi je preminulo, što je vrlo visoka brojka za zemlju sa 10,2 milijuna stanovnika. Najviše slučajeva je iz Stockholma i okolice, gdje živi dva milijuna ljudi.
Ispred zgrade parlamenta ožalošćena rodbina preminulih od koronavirusa napravila je svojevrsni spomenik bližnjima koje su izgubili. Ukrašen je cvijećem, svijećama i porukama. "Mikale Twilling, 62. Bio si zdrav prije nego što ti je koronavirus uzeo život", stoji na jednom.
Tjednima je Švedska bila među 10 zemlja s najviše preminulih u odnosu na broj stanovnika. Razlika između Švedske i njenih susjeda je dramatična. Broj umrlih u Finskoj i Norveškoj je svega šestina onog u Švedskoj.
Političare se nije puno pitalo
Švedska strategija osmišljena je u ciglenoj zgradi na rubu centra Stockholma, ne u zgradi parlamenta ili vlade. Za nju je zaslužna švedska Agencija za javno zdravstvo, a švedski ustav daje priličnu moć državnim agencijama i političari su puno više vezani za njihove smjernice nego u drugim državama.
Na čelu švedskog javnog zdravstva je Johan Carlson, znanstvenik koji o svemu govori smireno i ciljano. Njegove odluke su bile žestoko kritizirane, kako u inozemstvu tako i kod kuće, pa mu je pohvala dužnosnika WHO-a itekako bila važna.
"Uvijek je problematično kada se na vas gleda kao jedinog koji ide drugim putem", komentira Carlson.
Misli li sada, u retrospektivi, kako su pogriješili? Ukratko, ne. Velik broj mrtvih pripisuje prodoru virusa u domove za starije te nepoštivanju higijenskih propisa u tim ustanovama. "Odgovorni sada rade na rješavanju tih problema".
Carlson i njegov tim, u kojem je i glavni epidemiolog Andres Tegnell, svakodnevno savjetuju vlasti. Do sada politika je donijela jednu jedinu odluku – zabranili su skupove veće od 50.
"Pitali su nas za mišljenje prije toga i složili smo se", komentira Carlson. Na pitanje je li ikada razmišljao o karanteni, odmahuje glavom.
Parlament ovlastio vladu za najgori scenarij
Ipak, u travnju je vlada premijera Stefana Lofvena tražila i dobila od parlamenta ovlasti da uvede strože mjere. "Nisam to doživio kao manjak povjerenja, nego kao način da se osigura djelovanje kada dođe najgore od najgoreg", smireno komentira Carlson i dodaje kako se to nije dogodilo. "Širenje se sada usporava. Očekivali smo da ćemo vrhunac doseći ranije, sredinom travnja, ali naša predviđanja su uglavnom bila točna", pojašnjava.
Usprkos svemu, ekonomija će patiti gore nego u eurozoni
Ipak, čini se da je pandemija usprkos labavijem pristupu devastirala švedsku ekonomiju. Nezaposlenost raste, a vlada predviđa da bi BDP mogao pasti i za 10 posto. BDP zemalja eurozone, kojoj Švedska ne pripada, past će za 7,75 posto. Osim toga, neki smatraju i kako će posljedice osjećati dulje od zemalja koje su uvele strože mjere.
Jonas Frycklund iz švedske udruge poslodavaca pokazuje mračan graf koji otkriva koliko posljedice pandemije pogađaju švedske tvrtke. Najteže su pogođeni hoteli i restorani. Čak 93 posto ističe kako imaju problem s likvidnošću. Frycklund smatra kako će blag pristup uništiti konkurentnost švedskih tvrtki. "Vrijeme koje će nam trebati da stavimo virus pod kontrolu će biti dulje. To nije dobro za ekonomiju", smatra i dodaje kako bi se gospodarstvo moglo brže oporaviti nakon strožih mjera kakve su bile nametnute u drugim zemljama.
Ipak, većina Šveđana jako je zadovoljna načinom na koji njihova vlada rješava probleme. Ankete pokazuju najveću potporu premijeru u šest godina otkako vodi vladu.
Kriza razotkrila najveće snage, ali i slabosti Švedske
Što zapravo leži iza tolike potpore vladi, ali i građana koji su sami slijedili upute, u istraživanju otkriva povjesničar Lars Trägårdh. "Pandemija otkriva strukturu društvenih odnosa na kojima sve počiva. Na vidjelo su došle sve vrline društva ali i njegove mane", ističe.
Kao jednu od najvećih snaga švedskog društva ističe povjerenje. "Građani vjeruju jedni drugima. Vjeruju institucijama. A vlada i dužnosnici vjeruju građanima. To je nevjerojatno važno", rekao je, dodajući kako je to glavni razlog zašto je bilo mudro uvesti mjere kao dobrovoljne preporuke. "Građani osjećaju kao da se njihova inteligencija cijeni i da mogu sami odlučivati", kaže te dodaje da to objašnjava i veliku potporu vladi, jer zašto bi se građani bunili protiv nečega što sami provode.
U tom smislu, zatvaranje vrtića i škola bila bi velika pogreška, ističe. "Vlada se pobrinula da društveno tkivo ostane netaknuto koliko god je to moguće. Rodna ravnopravnost može postojati samo ako žene mogu jednako odlaziti na posao kao i muškarci".
No jednako spremno analizira i mračnu stranu Švedske. Stariji ljudi i migranti neproporcionalno su pogođeni pandemijom. Virus tjednima hara domovima za starije.
"Još od 90'-ih, rezana su sredstva za domove. Gotovo sav posao u tom sektoru obavljaju migranti. Često im nedostaje elementarna oprema i sredstva, a neki čak niti ne govore jezik. Zato nisu slijedili ni upute", pojašnjava. "Na neki način ova je pandemija bila savršena oluja za starije", slikovito ilustrira kako se u staračkim domovima poklopio niz negativnih faktora. Tek 12. svibnja vlada je najavila kako će uložiti 2,2 milijarde kruna (oko 207 milijuna eura) u poboljšanje uvjeta u domovima.
Lena Einhorn, virologinja i jedna od 22 znanstvenika i liječnika koji su u travnju pozvali vladu na uvođenje strožih mjera, misli da je problem puno veći.
"Švedska je u ovom trenutku loše vođena", rekla je, a kao glavne krivce uz vladu vidi Johana Carlsona. No i to je obilježje švedske kulture. Ako se velika većina ljudi u zemlji slaže oko nečega, suprotstavljeno mišljenje nema pretjerane šanse. Einhorn ističe kako do sada nitko iz vlade nije odgovorio niti na jedno pitanje nje i njezinih kolega.
Morali puštati starije da umiru?
A dodatnu sumnju u švedski pristup pobudili su liječnici bolnice Karolinska koji su za novine anonimno progovorili o kontroverznim smjernicama zbog kojih nisu mogli liječiti sve pacijente oboljele od covida-19.
"Bili smo prisiljeni gledati kako ljudi umiru nama pod nosom. Među njima je bilo ljudi od 60, 70 godina s relativno blagim simptomima", rekao je jedan od liječnika, dok je drugi govorio kako ih zbog kontroverznih uputa nisu smjeli staviti na respirator. I sestre su ridale, ističu.
Uprava bolnice Karolinska odbacuje optužbe, no pokrenuta je istraga koja je u međuvremenu proširena i na druge bolnice.
No u svakodnevici Šveđana malo se toga promijenilo. Nema previše rasprava o popuštanju mjera, što bi u Švedskoj značilo samo nove preporuke. "Imamo vremena", ističe Carlson. Prvo što mu pada na pamet je ukidanje preporuke rada od kuće, no dodaje "ne žuri nam se".
