"Neobičan promet posljednjih pet dana na ovom finskom autoputu", "uzbuna zbog borbenih aviona na autoputu"… Posebno su njemački mediji fascinirani kadrovima agencijskih snimki s autoputa u Finskoj koje prikazuju borbene avione finskog ratnog zrakoplovstva u vježbama uzlijetanja s tamošnjih glavnih prometnica.
Riječ je o vojnim vježbama Finske kao odgovor na sigurnosnu eskalaciju ove godine zbog rata Rusije kojega ta zemlja vodi u susjednoj Ukrajini, a zbog čega je Finska, koja s Rusijom dijeli 1340 kilometara granice i ratne uspomene iz pokušaja Staljina da tu zemlju okupira u zoru 2. svjetskog rata, prelomila i odlučila krenuti put NATO-a.
Cijeli tjedan tamošnja vojska zatvorila je za sav promet dva kilometra jednog od najvažnijih cestovnih pravaca u zemlji, autoputa broj 4 koji povezuje Helsinki sa sjeverom kojim inače dnevno prolaze mnoge tisuće vozila. Piloti vježbaju danju i noću, uzlijeću i slijeću, uvježbavaju u svim mogućim uvjetima.
Finske zračne snage su, inače, sve samo ne bezazlena oružana sila. Osnovane su još 1918., prošle su grozne trenutke otpora Staljinovim trupama u Zimskom ratu.
Danas raspolažu, što se tiče borbenih aviona, sa 55 komada F/A-18 Horneta, a u prosincu prošle godine vlada Finske je odobrila svom resornom ministarstvu narudžbu još čak 64 komada F-35 A od Lockheed Martina.
S takvim zračnim snagama Finska je dočekala sveopći napad Ruske Federacije na Ukrajinu 24. veljače ove godine.
Samo nekoliko sati nakon početka napada Rusije na Ukrajinu predsjednica vlade Finske Sanna Marin izjavila je u nacionalnom parlamentu da je prijetnja ratom ogromnih razmjera danas "stvarnija nego što je to bila ikad tijekom dugo vremena" i da će "akcija Rusije imati dugoročne posljedice po odnose Finske i Rusije".
"Ako bi to iziskivala naša nacionalna sigurnost, spremni smo zatražiti članstvo u NATO-u", kazala je premijerka Marin.
Izjavu premijerke prenijela je finska nacionalna radiotelevizija Yleisradio Oy, za čime je slijedila i izjava u parlamentu Eline Valtonen, vicepredsjednice Nacionalne koalicijske stranke, druge po snazi u parlamentu, inače stranke opozicije:
"Ne želimo skretati pogled niti s postepenog kliženja Bjelorusije u sferu ruskog utjecaja."
Kremlj je na takvu najavu prvo iz Finske, potom i iz Švedske, ostao blago rečeno - iznenađen. Maria Zaharova, glasnogovornica ministarstva vanjskih poslova Rusije, kazala je dan poslije da bi, ako bi Švedska i Finska ušle u NATO, to imalo "teške vojno-političke posljedice":
"Finska i Švedska ne bi trebale temeljiti svoju sigurnost tako što će pritom štetiti sigurnosti drugih zemalja... Ako bi Finska i Švedska pristupile NATO-u, koji je u prvom redu i prije svega vojni savez, to bi imalo teške vojno-političke posljedice koje bi iziskivale odgovor naše zemlje."
Takve prijetnje nisu obeshrabrile niti Finsku niti Švedsku u odluci da višedesetljetnu vojnu neutralnost zbog ratno raspoloženog Vladimira Putina zamijene bijegom pod kišobran NATO-a.
I to bez obzira na usputno miješanje u tu priču problema s Kurdima turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana ili pak bosanskog pitanja, na čemu je prijetio da će inzistirati hrvatski predsjednik Zoran Milanović.
Aktualne vojne vježbe finskog zrakoplovstva odražavaju se u trenucima dok se Vladimir Putin sprema na odluku o direktnom pripojenju Ruskog Federaciji teritorija Ukrajine koje pod okupacijom još drže njegove trupe, te dok se u Baltičkom moru Zapad i Rusija uzajamno optužuju za neviđenu sabotažu plinovoda Sjeverni tok.
