Američki ekonomist Paul Krugman, dobitnik Nobelove nagrade 2008. godine, jedan od najutjecajnijih ekonomista u svijetu. U razgovoru za Deutsche Welle upozorio je na ekonomske i političke opasnosti koje prijete svijetu.
On je zagovornik snažnijeg oporezivanja bogatih, a tvrdi da bi države trebale prestati sa štednjom.
'I Njemačka stenje pod sve starijom infrastrukturom'
Na pitanje je li Njemačka opsjednuta tzv. "crnom nulom" prema kojoj državni prihodi i izdaci u zbroju smiju dati jedino nulu ili višak te je li to pravi put u budućnost, Krugman je kazao kako njemačko gospodarstvo na životu održava jedino enormni vanjskotrgovinski suficit.
"Kada to ne bi uspijevalo, njemačka privreda bila bi na niskim granama. Možda to funkcionira u Njemačkoj, ali ne mogu sve zemlje ostvariti tako divovski suficit. Uspjeh Njemačke na određen način oduzima potražnju u ostatku svijeta. Usprkos dobrim statistikama o zaposlenosti i prihvatljivom rastu i Njemačka stenje pod sve starijom, škripavom infrastrukturom. Potrebne su velike investicije. Vi u Njemačkoj lošije ste održavali infrastrukturu i od nas u SAD, a to jedva da je zamislivo. Istodobno, tržište želi ulagati novac, čak i s negativnim kamatama. "Crna nula" nije dobra čak ni za Njemačku. Ona, doduše, ne proizvodi nezaposlenost, ali sprječava investicije u budućnost", kazao je Krugman.
Dodao je kako bi Njemačkoj pomoglo veće ulaganje u infrastrukturu, što predlažu tamošnji socijaldemokrati.
'Njemačka i SAD bez problema mogu imati velike dugove'
S druge strane, Krugman je prokomentirao američki deficit koji je naglo porastao. To ipak, tvrdi on, ne stvara probleme.
"Aritmetika dugova nije loša, oni se na neki način isplate. Meni smeta što mi taj deficit imamo iz pogrešnih razloga. Dali smo porezne olakšice velikim koncernima, a oni su taj novac uzeli i nisu investirali. Ako se zemlje zadužuju u vlastitoj valuti, kao SAD i Njemačka, onda mogu imati velike dugove bez financijskih problema. Japan ima deficit od 200 posto svog BDP-a. I negativne kamate. To ne spada u 50 stvari koje me najviše brinu", napomenuo je Krugman.
Krugman kaže kako bi posvuda uveo porez na bogate.
"To je važan izvor prihoda, ali i zato jer se naše društvo cijepa zbog sve veće nejednakosti prihoda – to je daleko više od ekonomije. Ne radi se samo o tome da bi nam novac bogatih baš dobro došao. Postajemo društvo u kojem mala grupa bogatih ljudi više ne živi u istom materijalnom i financijskom univerzumu kao svi mi ostali. To je zaista loše za društvenu koheziju. Tako su to ranije vidjeli i umjereni političari u Americi. A sada to važi kao radikalno. Tvrdim da je ograničenje bogatstva superbogatih samo po sebi dobra stvar", pojasnio je.
'Da je Trump kao Orban, američka demokracija već bi umrla'
Osvrnuo se i na skore izbore u SAD te prognozirao što će se dogoditi ako Donald Trump ponovno pobijedi.
"Često razgovaram sa politolozima. (...) Oni kažu, iako je ekonomija u prošlosti igrala veliku ulogu, ta uloga se smanjuje. Vjerovatno su razlozi različiti: društvena polarizacija, naglašavanje migrantske teme, povećanje nejednakosti primanja. Mada su ekonomski pokazatelji dobri, većina Amerikanaca ne vidi poboljšanje svojih životnih okolnosti. Izgleda da će ekonomija biti neutralan faktor. Teme će biti zdravstvena zaštita, migracije, možda i zloupotreba vlasti", kaže.
Mogućnost da Trump ponovno pobijedi Krugman smatra vrlo zastrašujućom.
"Slučajno sam pratio propadanje demokracije u Istočnoj Europi još prije nego što je to postala sveprisutna tema. Pratio sam mađarsku priču. Da je Trump tako vješt kao Viktor Orban, američka demokracija već bi bila pokojna. Ako Trump opet pobijedi, usprkos njegovom kaosu, postoji mogućnost da to budu posljednji pravi izbori u Americi", kazao je.
Tu je tvrdnju pojasnio rekavši da je apsolutno moguće da se do 2024. godine u SAD oduzmu prava manjinskim glasačima, manipulira izbornim zakonima te da represija nad Trumpu nesklonim medijima bude tolika da održavanje normalnih izbora više ne bude moguće.
