U Glasgowu je danas završio klimatski summit, kojeg slobodno možemo nazvati i FLOP26. Dva tjedna svi su bili jako dramatični, sve je odjednom jako briga za planet i njegovu sudbinu, makar očito ne dovoljno da bi nešto dogovorili.
Jer kad postoji konkretan problem, recimo da vam klizište polako guta kuću: biste li rekli: ovo moramo zaustaviti hitno danas ili ajmo sad stvarno pokušat da do 2030. potone čim manje. Ili da makar potone do 1,5 centimetar.
Od Bidena do Di Caprija, 40.000 ljudi iz 197 zemalja. Dramatični govori, strašenje izjavama poput kopamo si grobove, ovo je zadnja šansa, sekunde do katastrofe.
Glavni osumnjičeni za uništavanje planeta su krave
"Moramo premostiti jaz između onoga gdje smo sada i gdje trebamo biti ako mislimo smanjiti emisiju plinova do 2030", rekao je Boris Johnson, britanksi premijer.
"Moramo napraviti pomak u ovom desetljeću", slično je izjavio i Biden. "Na nama je, čovječanstvu, da okončamo ovu prijetnju", kazao je Charles Michel, predsjednik Vijeća Europe.
Samo tu prijetnju ne planiraju okončati ni danas ni sutra. Nego do 2030., 2050., možda 2070. Trebamo, moramo, obavezujemo se, sve je na nama,ali, što je zapravo dogovoreno u Glasgowu?
Klimavi dogovori i prazna obećanja, za Gretu Thunberg Glasgow je neuspjeh. Je li onda COP26 zapravo FLOP26?
"Neke stvari jesu konkretne tipa smanjenje emisija metana izlazak iz ugljena. Ali i dalje imamo jako puno obećanja", kaže Ana Robb, koordinatorica Klimatskog kolaža u Hrvatskoj.
"Dok god političari ne budu smatrali da su teme održivosti ključne za dobivanje izbora one se neće stavljati na dnevni red", tvrdi Vinko Filipić, osnivač Green.hr-a.
"Mi se svi nadamo da nas ignoriranje problema neće više koštati nego da se sada uhvatimo u koštac sa svime", kaže Vedran Kojić, znanstvenik doktorand.
"Moramo poduzeti hrabre alternativne mjere danas kako bismo
osigurali našu sutrašnjicu", izjavila je Simon
Kofe, ministar vanjskih poslova Tuvalua
Jedino što je iz Glasgowa stvarno odjeknulo je snimka ministra iz
otočne države Tuvalu, koji pressicu drži u moru. Obale nestaje,
nestaju i otoci, ljudi odlaze jer nemaju izbora. Možda vas
sudbina države Tuvalu ne brine, ali nas iz područja Jesenica iza
Splita - brine. Dizanje mora u Hrvatskoj prvo će stići k nama.
Ako već neće lideri iz Glasgowa - barem nešto možemo mi. Na primjer, posaditi stablo. Milijun stabala. Premijer Andrej Plenković najavio je u Glasgowu da ćemo u Hrvatskoj zasaditi milijun stabala. Hvale vrijedna je to akcija, ali neće nas to spasiti.
Glavni osumnjičeni za uništavanje planeta su krave, fosilna goriva i možda ćete se iznenaditi - moda. To je druga najgora industrija po zagađenju. Brza moda, stalno kupovanje, kratki vijek odjeće, opsesija novim, sve je to razlog zašto u pustinji Atacama u Čileu postoji groblje odjeće.
"Modna industrija kriva je za 4 posto stakleničkih plinova i promjene su bitne i hitne. Možemo ne kupovati nekvalitetno i često, nosit što duže odjeću. Definitivno moramo imati tu svijest što i kako konzumiramo da mi smanjimo ugljični otisak", rekao je Filipić.
Ako ste mislili da je u svemu tome najveći krivac CO2 - prevarili ste se. Imamo i veći problem. Specifičnost metana za klimatske promjene osim činjenice da je puno skloniji zadržavati toplinu od ugljikovog dioksida je to što traje 12 godina.
Dugo je s nama i puno brže grije Planet. Za metan su krive naftne bušotine ali i krave. Njihovo podrigivanje i vjetrovi, opasni su za atmosferu. Pa im sada američki poljoprivrednici stavljaju maske, Nijemci ih uče na tutu, smišljaju se načini kako podrige loviti u ruksake. No - ne bi li bilo poštenije i jednostavnije da jednostavno prestanemo jesti toliko crvenog mesa?
"Da bi dobili jednu pljeskavicu koju ćemo staviti u burger. Koja zapravo energetski uopće nije učinkovita. Dobra je za nas jer nas brzo zasiti ali količina metana koje su te krave napravile uzevši iz atmosfere CO2, količina goriva, energenata i vode koju smo mi potrošili za proizvodnju tog mesa definitivno nas ne stavlja u poziciju gdje je to održivo", obajšnjava Kojić.
Ali zašto bi itko bio motiviran izbaciti hamburgere - ako lider u Glasgow dolaze sa 400 privatnih aviona. "Meni je šokantnije što su doveli šefa Amazona na konferenciju koji je rekao da je morao otići u svemir, da shvate kakve probleme ima zemlja. Da, lideri nam ne daju dobar primjer, ne vode kako treba", kaže Ana.
Svi trebamo učiti. Može pomoći Klimatski kolaž, koji provodi Ana. Radionicu koja jednostavno tumači što je sve skrivio čovjek, prošao je i premijer i Vlada.
"Imamo dakle ljudskoj djelovanje, imamo najvećeg krivca fosilna goriva ali ponavljamo i srednjoškolsko gradivo jer puno ljudi en zna niti što je efekt staklenica", misli Ana.
Da, mi još nismo svladali ni najosnovnije: reciklažu. Splićani recimo recikliraju manje od šest posto otpada, Ljubljana 70. Kuća gori, a većinu to ne brine. Ni ljude ni lidere. Ali barem smo se dva tjedna pravili da je klima važna.
