Britanski The Guardian svojim je čitateljima omogućio da u obliku komentara postavljaju pitanja osnivaču WikiLeaksa Julianu Assangeu.
Chat je uživo počeo u petak u 14 sati, ali se stranica zbog preopterećenosti srušila i prije predviđenog vremena za davanje odgovora. Skupilo se oko 900 komentara iz cijelog svijeta. Neki su čitatelji tražili da im Assange komentira pojedine depeše, neki su mu pak nudili pomoć, a bilo je i ponuda za brak. Zbog rušenja stranica Guardian je tek naknadno uspio objaviti Assangeove odgovore.
"Primao sam mailove od raznih čudaka, koji pišu o NLO-ima, ili pak kako su otkrili antikrista na nekoj zabavi. No dosad nitko nije zadovoljio naša dva pravila oko objavljivanja. Međutim, u nekim dokumentima, koji se tek trebaju objaviti, uistinu se spominju NLO-i", glasio je njegov odgovor na pitanje je ima li dokumenata o izvanzemaljcima. Progovorio je i o brojnim prijetnjama koje trpi te naveo da poduzima mjere opreza "obzirom na supersilu s kojom imaju posla".
"U početku sam smatrao kako organizacije ne treba imati 'lice' jer nisam želio da u našim aktivnostima sudjeluje i ego pojedinaca. Međutim, ubrzo su se počeli javljati razne osobe koje su se predstavljali kao naši predstavnici. Na kraju netko ipak mora biti odgovoran pred javnosti i mora obavijestiti tu javnost", odgovorio je Assange na pitanje zašto organizacija iza WikiLeaksa nije ostala anonimna.
The Guardian je, inače, jedan od pet svjetskih medija koji je u posjedu svih 250.000 tajnih američkih diplomatskih dokumenata.
Preselili se na švicarski server
Internetska stranica WikiLeaks u noći sa četvrtka na petak bila je nedostupna jer je serverski domaćin u SAD-u prekinuo svoje usluge. Ipak, Assange se ne predaje: prebacio je servere u Švicarsku.
Do pada stranice je došlo nakon što je tvrtka Amazon Web Services uskratila WikiLeaksu uslugu serverskog domaćina. Ipak, stranicama se još uvijek može pristupiti preko IP adresa http://88.80.13.160/ i http://204.236.131.131/, a domena WikiLeaks.ch je također osposobljena, iako postoje problemi s njenim učitavanjem.
Amazon je 1. prosinca otkazao serverske usluge WikiLeaksu što je izazvalo kraću nedostupnost stranice, no nakon prvotnog prebacivanja na servere u Švedskoj, ponovo je bila dostupna, izvijestili su američki mediji. WikiLeaks je na svom Twitter profilu objavio da je njegova "domena 'ubijena' s američke domene everydns.net nakon tvrdnje o masovnim napadima", objavili su američki elektronički mediji. U posljednjem priopćenju javili su da su servere prebacili u Švicarsku.
EveryDNS je objavio da je povukao uslugu WikiLeaksu u četvrtak navečer, nakon što je postao "metom višestrukih napada distribuiranog uskraćivanja usluge". Kod tog se elektroničkog, tzv. DDOS napada, web stranica blokira tako da se preplavi sa zahtjevima za podatke. EveryDNS je u priopćenju kazao da su napadi prijetili stabilnosti njegove infrastrukture.
Inače, Pentagon je objavio u srijedu da može srušiti WikiLeaks ako to želi, ali da do tog trenutka to još nije odlučio. Postoje izvješća da je i Rusija zainteresirana za zatvaranje WikiLeaksove stranice, navode internetski portali.
WikiLeaks je povjerljive diplomatske dokumente unaprijed dao na uvid redakcijama pet velikih svjetskih listova, koji od nedjelje izvješćuju o njima, a na samoj stranici su do petka objavljena 623 dokumenta. U srijedu je objavio diplomatske bilješke iz veleposlanstva SAD u Moskvi, koja su otkrila poražavajuće američke ocjene o stanju ruske demokracije i društva.
Objava novinskih izvješća o tajnim dokumentima uzdrmala je Washington i nanijela bitnu štetu američkoj vanjskoj politici, po izjavama visokih dužnosnika administracije, no izgleda da se s nastavkom objave samih dokumenata na WikiLeaksu i otkrivanjem novih pojedinosti, ta šteta dodatno povećava i remeti odnose SAD-a s drugim zemljama.
Amazon je u četvrtak kao "netočna" odbacio izvješća da je pod pritiskom vlade otkazao usluge WikiLeaksu, navodeći da je ta web stranica narušila "više uvjeta" koje kompanija postavlja za davanje usluga. Amazon je u priopćenju objasnio da je skinuo WikiLeaks sa svojih servera zbog "ugrožavanja nevinih ljudi" sa svojom masovnom objavom tajnih dokumenata.
"Nije vjerodostojno da izvanredna količina od 250.000 povjerljivih dokumenata koje WikiLeaks objavljuje može biti pažljivo redigirana na način koji bi osigurao da se nevine ljude ne dovodi u opasnost", istakao je Amazon. Također je upozorio da organizacije za zaštitu ljudskih prava pišu WikiLeaksu i traže da ne objavi imena aktivista za ljudska prava, koje njihove vlade mogu progoniti.
Julian Assange, osnivač WikiLeaks, mogao bi biti uhićen u idućih nekoliko dana, piše The Independent.
Švedska je jučer izdala novi nalog za uhićenje Assangea zbog optužbi za silovanje. Detektivi Scotland Yarda navodno znaju gdje se točno u Britaniji skriva Assange.
Čim novi nalog stigne u Britaniju, akcija uhićenja može početi. Prijašnji nalog nije izdan na zakonit način, pa uhićenje nije bilo moguće. Prema navodima britanskih medija, nalog za uhićenje mogao bi najranije stići tijekom petka, a najkasnije do kraja tjedna.
Poput srbijanske policije i hrvatska bi mirne duše uhitila osnivača WikiLeaksa, doznajemo iz Ministarstva unutarnjih poslova. Juliana Assangea mnogi smatraju herojem zbog objave tajnih dokumenata, no služba je služba.
Nakon što je Miloš Oparnica, šef beogradskog ureda Interpola izjavio da s obzirom da Julian Assange nije državljanin Srbije "nema smetnji da bude uhićen i izručen, ukoliko se skriva na teritoriju Srbije, osim ukoliko kvalifikacija djela za koje se tereti nije politička", zanimalo nas je kako bi reagirala hrvatska policija.
"Ukoliko je za osobom Julianom Assangeom raspisana međunarodna potraga, naravno da bi sukladno Europskoj konvenciji o izručenjima, u svrhu izručenja, hrvatska policija uhitila osnivača WikiLeaksa", kažu u policiji.
Da je Assange slučajno lociran i identificiran na hrvatskom tlu, evo što bi mu se dogodilo prije nego bi ga transferirali u Švedsku:
"U Republici Hrvatskoj temeljem crvene tjeralice osobu se privodi u istražni centar mjesno nadležnog županijskog suda gdje istražni sudac potom, temeljem dostupnih informacija, odlučuje postoji li uopće temelj za daljnje postupanje po konkretnoj crvenoj tjeralici Interpola. Unutar Republike Hrvatske sva daljnja komunikacija vezano uz predmet odvija se između nadležnog suda i Ministarstva pravosuđa, a sva eventualna daljnja međunarodna suradnja i postupanja po predmetu odvijaju se na relaciji Ministarstvo pravosuđa RH – strano nadležno pravosudno tijelo", navodi MUP na svojim stranicama o postupku koji prethodi izručenju.
Vezani članci:
arti-201012020516006 arti-201012020336006 arti-201011300868006 arti-201012010493006 arti-201011290810006
