Blindirane limuzine i oružana pratnja za čelnike 30 članica Sjeveroatlanskog saveza u Bruxellesu. Tema je jedna - Ruska invazija na Ukrajinu, a toliko je važna da se europskim državnicima pridružio i američki predsjednik Joe Biden.
Putin je pretjerao i NATO mora reagirati, zajednički je stav
lidera Saveza.
"Putin je već prešao crvenu liniju prema barbarizmu i sada je na
NATO-u da razmotri užasnu krizu u Ukrajini i veliku patnju
Ukrajinaca te da vidimo što još možemo učiniti kako bismo pomogli
ukrajinskom narodu da se obrani", rekao je britanski premijer
Boris Johnson.
"Ova Putinova ilegalna, brutalna invazija na prijateljsku demokraciju u Ukrajini je potpuno neprihvatljiva", kazao je kanadski premijer Justin Trudeau.
Najkonkretniji zaključak odnosi se na nastavak naoružavanja ukrajinske vojske, ali i slanje dodatnih 40 tisuća vojnika na istočne granice Saveza.
"Lideri su odobrili četiri nove borbene skupine u Bugarskoj, Mađarskoj, Rumunjskoj i Slovačkoj. To su dodatne snage uz četiri borbene grupe koje su već u baltičkim zemljama i u Poljskoj. Tako je sada raspoređeno osam multinacionalnih NATO-ovih borbenih skupina od Baltičkog mora do Crnog mora", kaže glavni tajnik NATO-a, Jens Stoltenberg.
Biden i ostali videolinkom slušali su ukrajinskog predsjednika. Kaže - to nije dovoljno. Traži još oružja.
"Vi imate barem 20 tisuća tenkova. Ukrajina je zatražila jedan posto svih vaših tenkova. Dajte nam ih ili nam prodajte. No, još nismo dobili jasan odgovor. Najgora stvar u ratu je kada nemate jasne odgovore na zahtjeve za pomoć", poručio je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij.
No, konkretan odgovor, barem javno, nije dobio ni ovaj put. NATO će poslati još naoružanja, protuzračnih i protutekovskih sustava i dronova, ali o tenkovima glavni tajnik ni riječi.
"Dostavljamo mnogo opreme i to je odgovor. No, neću ulaziti u detalje, mislim da nije mudro da vam otkrijem listu što, kako i kada dostavljamo potrebnu opremu Ukrajini", dodao je Stoltenberg.
Na sastanku je zaključeno da se, kao prevencija eskalacije sukoba, treba pružiti potpora partnerskim državama s jakim ruskim utjecajem - Gruziji i Bosni i Hercegovini. U obraćanju liderima hrvatski predsjednik Zoran Milanović je naglasio da treba pokrenuti i jasniji dijalog sa Srbijom.
"Imam dojam da je u krizi identiteta već dugo i da teško shvaćaju da su Rusiji ipak samo fusnota", kazao je Milanović.
Milanović je upozorio i na dron koji je preletio dvije članice NATO-a prije nego što se srušio u trećoj.
"Pa neki nisu ni znali. Očito je, vidjelo se iz pogleda", dodao je predsjednik.
Ipak, konkretnije poruke o toj temi ima za one u Hrvatskoj.
"Pozivam one koji su nas danima maltretirali sa svojim verzijama da izađu i da nas obavijeste o najnovijem razvoju situacije. Da to ne bi ja morao ja radit", rekao je predsjednik.
A neslužbene informacije iz centra Vučetić kažu - forenzičari zasad nisu na dronu pronašli eksploziv, što je suprotno tvrdnjama premijera i ministra obrane.
