Sve to dovelo je do toga da gotovo pola Srbije ni ne zna zbog čega je Mladić uopće u Haagu, upozoravaju stručnjaci. "Osuditi Mladića, umrijet će za tri mjeseca“, „Haški doktor Mengele ubija Ratka Mladića“, „Da li je haški Tribunal bio najveći logor za Srbe“...To su samo neki od naslova koji su se mogli vidjeti na kioscima diljem Srbije, a bili su praćeni Mladićevim obiteljskim fotografijama i različitim citatima iz povjerljivih dopisa. No, navodi optužnice su izostali.
A u Haagu mu se sudi, između ostalog, i za genocid nad više od 7.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka iz Srebrenice 1995. godine, progon Bošnjaka i Hrvata diljem BiH, uzimanje pripadnika mirovnih snaga UN za taoce.
'Kampanja suza'
"1945. godine u Njemačkoj se dogodilo nešto što su kritički intelektualci poput Klausa Mana i sličnih nazvali 'kampanjom suza'“, kaže za Radio Slobodnu Europu osnivač medijske arhive Ebart Velimir Ćurguz Kazimir. Aktualna dominacija sentimentalnih ili zavjerničkih informacija nad detaljima iz optužnice, dodaje, upravo ga podsjećaju na to. "U ovome što se događa u Srbiji ja, na neki način, prepoznajem tu opasnost da kroz bujanje osjećaja o tragičnoj sudbini Ratka Mladića, o njegovoj vojnoj časti, zavjeri protiv Srbije i tako dalje, da se ni jednom ne spomene zbog čega je on u stvari optužen... Znači ne postoji nijednog trenutka taj argument, da kažem – hej ljudi, između sedam i osam je tisuća muškaraca i dječaka, mladića i staraca, ubijeno u Srebrenici".
Minimalizacija zločina "naših"
Stručnjak za međunarodno pravo Ivan Jovanović navodi kako je riječ o pokušaju da se minimalizira "zločin naših" te da takav način izvještavanja vodi tome da javnost nikada zapravo i ne dozna detalje o zločinima. Pritom dodaje da su građani Srbije u velikoj mjeri neinformirani o tome što je utvrđeno na suđenjima za ratne zločine, odnosno zbog čega je netko eventualno bio osuđen.
Gotovo identična slika u medijima se vidjela i u mjesecima nakon uhićenja Ratka Mladića što potvrđuje i istraživanje iz 2011. prema kojem su građani Srbije pokazali da znaju vrlo malo o događajima iz 1990.-ih. Čak 42 posto njih nije ni znalo za što se sudi Mladiću i Radovanu Karadžiću. Istovremeno međutim, svi su znali sve o jagodama koje je Mladić navodno tražio tijekom prvog saslušanja.
