Više od 10 milijuna ljudi diljem svijeta godišnje oboli od tuberkuloze, a umre njih 1,5 milijuna zbog čega se ova bolest smatra ubojicom broj jedan među zaraznim bolestima. Od AIDS-a je umiralo dva milijuna ljudi godišnje, ali je taj broj pao na milijun jer se na vrijeme otkrivaju novi slučajevi i lijekovi djeluju, tako da je tuberkuloza izbila na prvo mjesto i predstavlja veliki globalni javnozdravstveni problem, piše Blic.
Prema riječima srpskog epidemiologa dr. Nebojše Bohuckog, tuberkuloza je kronična zarazna bolest koja postoji oduvijek, spominje se čak i u najstarijim medicinskim zapisima.
Tuberkuloze je oduvijek bilo i prisutna je u svim zemljama svijeta, a tako će biti i u budućnosti, tvrdi ovaj stručnjak.
"Početkom 19. stoljeća su epidemije diljem Europe bile konstanta. Tek se nakon Drugog svjetskog rata pojavom antibiotika može pričati o pravom slabljenju epidemije. Za ovu bolest kriva je bakterija mycobacterium tuberculosis", kaže dr. Bohucki.
Penicilin nije djelovao
Penicilin nije djelovao, ali su pronalaskom streptomicina 1946. dobiveni dobri rezultati. Broj oboljelih je značajno pao, ali su se zadržale određene vrijednosti zbog čega su bili neophodni i drugi antibiotici. Danas postoji velik broj antibiotika koji se upotrebljavaju protiv tuberkuloze.
"To su tuberkulotici, ali i na njih postoji rezistencija, zato govorimo o multiplorezistetnoj tuberkulozi, a još veći broj problem je ekstenzivno rezistentna tuberkuloza ili široki spektar rezistencije", kaže srpski stručnjak i naglašava da je to razlog zbog kojeg je tuberkuloza i dalje aktualna.
Naime, problem u mnogim zemljama je što se nepravilno liječi čak i kada se otkrije na vrijeme. Treba imati na umu da to nije zarazna bolest koja se širi s bolesnog na zdravog čovjeka tek tako.
Inficirana četvrtina populacije
"Jedna četvrtina svjetskog stanovništva je inficirana ovom bakterijom, ali više od 95 posto ljudi nikada neće oboljeti jer dok je imunosni sustav dobar, bakterija je uspavana i pod kontrolom. Imunosni sustav joj ne da da se širi s mjesta u kojem je ušla. A ulazi u pluća jer se širi kapljičnim putem. Negdje u plućima se primiri, stanice imunosnog sustava je okruže, ali daljnjeg širenja nema. Tako da tijekom života sve što radimo i što nam narušava imunitet dovodi do toga da ćemo prije ili kasnije oboljeti od tuberkuloze", tvrdi dr. Bohucki u razgovoru za Blic.
Ističe da na pojavu tuberkuloze utječu alkoholizam, pušenje, uživanje narkotika, dijabetes, ali i bilo koja bolest koja narušava imunološki sustav. Faktor koji utječe na tuberkulozu je i starost, s obzirom na to da kod starijih osoba imunosni sustav slabi.
Cjepivo protiv tuberkuloze (BCG) je pronađeno 1921. godine, a široka upotreba je krenula nakon Drugog svjetskog rata.
"BCG cjepivo čuva djecu u prvih pet godina života od nastanka komplikacija, a najopasnija komplikacija je tuberkulozni meningitis koji kod male djece uglavnom dovodi do smrtnog ishoda jer ga je teško liječiti. Isto cjepivo nakon 10. godine života nema nikakvog efekta. U svijetu trenutno 16 kompanija radi na pronalasku cjepiva protiv tuberkuloze koje bi se primjenjivalo na odrasle osobe. Cilj je da se pronađe cjepivo sa 75-postotnom efikasnošću", kaže ovaj stručnjak.
Simptomi tuberkuloze
U prvih deset točaka strategija WHO-a nema cjepiva, već se fokus na otkrivanju oboljelih jer osoba s aktivnom tuberkulozom kašljanjem i kihanjem izbacuje uzročnika bolesti u okruženje. Ako je pritom došla u kontakt s mlađim osobama, djecom koja nisu cijepljena, ugrozit će ih. I zato je jako važno cijepiti djecu, a na sreću, na našim prostorima to se radi već u rodilištu pa je velika većina beba cijepljena u prvim danim života.
Simptomi koji ukazuju na pojavu bolesti su, kod pušača, promjena karaktera kašlja, ispljuvak kojeg ranije nije bilo i preznojavanje tijekom noći.
"Kada netko kašlje, to je plućna tuberkuloza, ali imamo i izvanplućne oblike, kao što je tuberkuloza kostiju, zglobova ili genitourinarnog sustava. Javlja se i gubitak apetita, težine, slabost…", navodi dr. Bohucki.
"Od 27 zemalja Europske unije u njih sedam je cijepljenje obavezno. Obavezna je u Sloveniji, Hrvatskoj, Bugarskoj, Mađarskoj, Češkoj, Poljskoj i Latviji. Ako je neliječena, tuberkuloza ima lošu prognozu, između 50 i 60 posto slučajeva ima smrtni ishod", poručuje stručnjak.
