Američki predsjednik Donald Trump potpisao je prijedlog zakona o godišnjoj obrambenoj potrošnji u koji su uključene sankcije za Sjeverni tok 2, plinovod koji se gradi za transport ruskih zaliha plina direktno u Njemačku preko Baltičkog mora.
Sankcije su dio zakona o obrambenoj potrošnji vrijednog 738 milijardi dolara koji je Trump potpisao u petak.
Moskva i Berlin već su osudili sankcije i najavljuju "recipročne" mjere.
"Ponosno ću potpisati zakon s najvećim ulaganjem u američku vojsku", rekao je Trump prilikom potpisivanja.
Plinovod Sjeverni tok 2, veliki energetski projekt kojim će se transportirati ruski plin preko Baltičkog mora u Njemačku je "sredstvo prisile i političke moći" koji će oslabiti američke odnose s Njemačkom i Europom.
Zakon daje Trumpu rok od 60 dana da nametne sankcije plovilima koja su uključena u polaganje cijevi za Sjeverni tok 2 i Turski tok, još jedan ruski plinovod koji transportira plin Turskoj i strancima koji su ispomoć plovilima.
Očekuje se da će Sjeverni tok 2 biti pušten u pogon u sljedećim mjesecima.
Trump je također promovirao stvaranje svemirskih snaga koje će
biti šesta grana američke vojske unutar ratnog zrakoplovstva
SAD-a.
Allseas obustavio radove na Sjevernom toku 2 zbog
mogućih američkih sankcija
Švicarsko-nizozemska kompanija Allseas objavila je u subotu da je
obustavila sve aktivnosti na polaganju cijevi
za plinovod između Rusije i Njemačke pod nazivom
Sjeverni tok 2, u očekivanju Trumpova potpisa na prijedlog zakona
o obrani kojim se omogućuje uvođenje sankcija kompanijama koje
rade na tom plinovodu.
"U očekivanju stupanja na snagu Zakona o autorizaciji nacionalne obrane (NDAA), Allseas je obustavio svoje aktivnosti na plinovodu Sjeverni tok 2", objavila je ta tvrtka te navela da će postupiti u skladu s odredbama tog zakona te da očekuje smjernice koje sadrže potrebna regulatorna i tehnička, kao i pojašnjenja vezana uz zaštitu okoliša od relevantnih američkih vlasti.
Zakon o autorizaciji nacionalne obrane, koji sadrži odredbu o uvođenju sankcija kompanijama koje polažu cijevi u sklopu tog projekta, Trump bi trebao potpisati tijekom dana. Zakon poziva američku administraciju da utvrdi u roku od 60 dana koje kompanije rade na tom projektu te da uvede sankcije.
Takva odluka Allseasa dovodi pod upitnik dovršetak cijelog projekta, vrijednog 11 milijardi dolara, kojim će se udvostručiti kapacitet plinovoda za Njemačku i za koji je službena Moskva najavljivala da će biti spreman za nekoliko mjeseci. Time se također ugrožavaju ruski planovi o brzom porastu prodaje prirodnog plina Europi putem plinovoda.
Naime, Europa ovisi o ruskome plinu, kojim podmiruje 35 posto potrošnje. Ta ovisnost posebice je bila vidljiva za vrijeme dva rusko-ukrajinska plinska sukoba, 2006. i 2009. U zadnjih 15 godina, međutim, tranzit preko Ukrajine smanjen je za 40 posto, nakon što su Rusija i nekoliko europskih zemalja predvođenih Njemačkom izgradili plinovode kojima zaobilaze Ukrajinu.
U rujnu 2011. pušten je u rad plinovod Sjeverni tok, koji prolazi ispod Baltičkog mora i povezuje ruska plinska polja s njemačkom obalom, dok je Sjeverni tok 2, dugačak 1.230 kilometara, trebao biti inaguriran početkom 2020.
Američki Senat u utorak je prihvatio prijedlog zakona o autorizaciji nacionalne obrane koji predviđa sankcije za kompanije koje rade na Sjevernom toku 2, nakon čega je službeni Kremlj ocijenio da je riječ o nepoštenom pokušaju da se održe američke pozicije na europskome tržištu plina.
I njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je u srijedu da se protivi američkim sankcijama protiv tvrtki koje grade Sjeverni tok 2 jer imaju ekstrateritorijalni učinak.
Savez njemačke strojarske inženjerske industrije (VDMA) pozvao je na veću zaštitu europskih tvrtki nakon američkog izglasavanja sankcija na plinovod Sjeverni tok 2.
"Berlin i Bruxelles moraju konačno razgovarati o tome kako se europske tvrtke mogu zaštititi od ekstrateritorijalnih sankcija, bez obzira na to koja ih država nameće", rekao je direktor VDMA Thilo Brodtmann u srijedu.
Uz SAD, tom plinovodu protive se i službeni Kijev te Poljska i baltičke zemlje, zabrinute ruskim aspiracijama u Europi. Te zemlje smatraju da će završetak tog plinovoda povećati ovisnost Europljana o ruskom plinu što će pojačati utjecaj Moskve, a oslabiti Ukrajine, saveznice Zapada.
