Francuska je, podsjeća Deutsche Welle u svome tekstu, s više od 80 milijuna posjetitelja godišnje najomiljenije turističko odredište u svijetu. Udio turizma u francuskom BDP-u je oko sedam posto, pa je razumljiva bojazan da bi turisti ubuduće mogli zaobići Pariz ili cijelu Francusku.
Terorizam upropaštava turizam
Već je u ponedjeljak, nakon napada u parizu, došlo do osjetnog pada vrijednosti dionica zračnog prijevoznika Air Francea i velikih lanaca hotela kao što je Accor.
"Sada naravno svatko razmišlja hoće li u dogledno vrijeme putovati u Pariz. Mnogi to neće učiniti", kaže ekonomist Friedrich Schneider sa Sveučilišta u Linzu koji se bavi gospodarskim posljedicama terorizma.
"Ako promet u turizmu opadne, to bi moglo značiti gubitak prihoda od nekoliko stotina milijuna eura", smatra Schneider dodajući kako su izravno pogođeni i kafići, koncertne dvorane, organizatori koncerata i slične institucije od kojih će osiguranja zahtijevati visoke premije jer se nalaze u ugroženom gradu, a osiguravatelji ubuduće neće htjeti snositi rizik po dosadašnjoj povoljnoj tarifi.
Pada potrošnja, investitori preplašeni
Schneider također kaže kako bi zbog terorističkih napda građani ubuduće mogli i manje trošiti. Ne misli pritom na svakodnevne kupovine, već na one luksuzne.
"Skupi modni butici u Parizu će u prvih pola godine nakon napada sigurno imati za 20-30 posto manji promet", kaže.
U SAD-u se maloprodaja nakon terorističkih napada 11. rujna 2001. oporavila već nakon tri mjeseca, kaže Jörg Krämer, glavni ekonomist Commerzbanka.
Turizam bi mogao "preplašiti" i investitore, a terorizam nanosi golemu štetu i vanjskoj trgovini, tvrdi švicarski makroekonomist Bruno Frey.
On podsjeća kako je od 1960. do 1993. udvostručenje broja terorističkih napada prouzročilo "pad trgovinskog volumena između dvije zemlje za četiri posto".
Sigurnost i obrana puno koštaju
Francuska je i prije napada imala problema u obuzdavanju proračunskog deficita i visokog državnog duga.
"Zato oni ne mogu jednostavno povećati broj policajaca ili pripadnika tajnih službi za nekoliko tisuća, a istovremeno druge izdatke ostaviti nepromijenjenima. Vjerojatno će biti ušteda na nekom drugom mjestu", ističe Schneider.
Više novca treba i za vojne akcije i proširenje vojnog sukoba košta puno novca zbog čega će se - napominje Schneider - proračunska situacija Francuske pogoršati.
Švicarski ekonomist Frey u svojim je istraživanjima došao do zaključka da politika ne bi trebala "jednostrano staviti sve na kartu korištenja vojnih i policijskih sredstava" s ciljem borbe protiv terorizma. Po njemu, mnogo je važnije "ukloniti dublje uzroke terorizma", piše Deutsche Welle.
