Kako će završiti rat u Ukrajini, pitanje je čiji je odgovor trenutano jako daleko jer se obje strane spremaju za iskušavanje vojne snage u Donbasu nakon što je Rusija bila prisiljena odustati od zauzimanja Kijeva. Kako piše Guardian, trenutna vojna aktivnost Rusije čini se, ide prema skromnijim ciljevima, što znači da žele zauzeti cijele oblasti Donjecka i Luhanska, separatističke republike koje je, neposredno prije rata, priznao Vladimir Putin.
Konvoji kao na početku rata
Konvoj dugačak preko 12 kilometara, uočen u petak na satelitskim snimkama 80 km istočno od Harkiva. Vjerojatno će krenuti prema Izjumu. Scene su to koje podsjećaju na jednu od ranih slika ovog rata. Ruske snage se već nekoliko dana pokušavaju probiti od Izjuma prema jugu do Slavjanska, no ne napreduju daleko.
Tracey German, profesorica na Odsjeku za studije obrane na King's Collegeu u Londonu, rekla je da je možda Rusija posljednjih dana već povećala broj bataljuna u istočnoj Ukrajini s 30 na 40. Dodaje da bi jedan front mogao osigurati Putinu nešto što se može prikazati kao pobjeda. Zapad vjeruje da Rusija može udvostručiti ili čak utrostručiti svoje snage u Donbasu, što je potencijalno velik pomak u korist Moskve. Rusija je već pojačala preliminarne operacije bombardirajući najbrže opskrbne linije ukrajinskih snaga u tom području.
Pripreme već počele
Zračna luka u Dnipru, najvećem gradu iza obrambenih linija, uništena je u ruskom napadu tijekom vikenda, priznao je lokalni guverner. Raketni napad na željezničku postaju u Kramatorsku, u kojem je poginulo više od 50 osoba, također je za cilj imao poremetiti ukrajinsku manevarsku sposobnost.
Problem Moskve je mogu li njezine već razbijene snage izvršiti zadatak: 37-38 njezinih bataljuna je "borbeno neučinkovito" nakon borbi oko Kijeva, Černihiva i Sumija, procijenile su zapadne obavještajne službe. To ostavlja ukupnu borbenu snagu Moskve na oko 90 bataljuna. Svaki b u punoj snazi trebao imati oko 800 vojnika.
Ključni grad za kontrolu koridora
Drugdje na istoku ruske snage sve su bliže preuzimanju kontrole nad Mariupoljem. Prema Institutu za proučavanje rata, u nedjelju su grad presjekle na dva dijela. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij procijenio je da su u gradu deseci tisuća mrtvih. Borba za kontrolu nad Mariupoljem dodatno je pokazala Moskvi da ne može zarobiti ukrajinsko stanovništvo bez žrtvovanja vlastitih snaga, piše Guardian.
Izmorene snage Ukrajine
Trenutna faza rata velik problem za Ukrajinu, čak i ako više nije u pitanju 'biti ili ne biti'. Kijev je pokazao da može izvesti učinkovite protunapade protiv preopterećenih ruskih snaga. No, i kijevske snage su iscrpljene i nisu bile u stanju Ruse odbaciti daleko. Fokus Kijeva je u prvom redu zaustavljanje ruskog napredovanja kako bi se izbjegli da Rusi okruže njihove snage budu u Donbasu. Žele Rusiju dovesti u pat poziciju jer se obje strane sve više iscrpljuju nakon više od dva mjeseca borbi.
To bi Ukrajinu uglavnom odsjeklo od mora, dok bi Rusija imala kopneni most od Donjecka do Krima. Ukrajina možda neće biti demilitarizirana kao što je Putin tražio, ali njezino gospodarstvo je ipak devastirano. Procjene Svjetske banke kažu da se ukrajinsko gospodarstvo u 2022. smanjilo za 45 posto.
Zapad ni mogao osigurati prekretnicu, ali...
Ukrajinski predsjednik je u više navrata zahtijevao od Zapada veći broj oružja, što se posebno odnosi na bolje oružje. Ono što je dosad ponuđeno, barem u javnosti, nije dovoljno za preokret u vojnoj ravnoteži. Riječ je o desetak tenkova T-72 iz Češke, 10 dronova Switchblade 600 iz SAD-a ili 120 oklopnih vozila iz Velike Britanije. Pitanje je hoće li Zapad pojačati opskrbu kako bi Kijev preokrenuo situaciju na kopnu, istjerao ruske snage iz Hersona na jugu i odbacio napadače drugdje u Donbasu.
Sve o ratu u Ukrajini pratite OVDJE
U slučaju da Poljska bude smjela isporučiti oko 100 ruskih tenkova T-72 iz svog arsenala, to bi moglo označiti prekretnicu. Nije jasno žele li zapadni saveznici Ukrajine naštetiti Putinu ili jednostavno pokušavaju osigurati dovoljno oružja u nadi da će se vratiti na položaj prije izbijanja rata. Sustavno odbijanje isporuke MiG-ova pokazuje da Zapad ne izbjegava samo provocirati Rusiju, nego i strahuje da ne promijeniti odnos snaga previše.
To je prilično labilna ravnoteža koju Zapad pokušava održati. Kada bi Ukrajina došla jaču vojnu poziciju, Kijev bi mogao tražiti povrat teritorija Donbasa okupiranih od 2014. godine a tamo bi obrana Moskve mogla biti žestoka i još krvavija.
