NAPAD IZ UGLA TERORISTA /

Osama bin Laden je 10. rujna nazvao svoju majku: 'Nećemo se čuti neko vrijeme, dogodit će se nešto veliko...'

Image
Foto: Profimedia

To 'nešto veliko' bio je napad na SAD 11. rujna, kojeg CIA, unatoč upozorenjima, nije shvatila ozbiljno

11.9.2021.
8:19
Profimedia
VOYO logo

U subotu se obilježava 20 godina od strašnog terorističkog napada na Sjedinjene američke Države u kojima je poginulo nekoliko tisuća ljudi, a koji je bio uvertira u dvodesetljetni vojni sukob koji je okončan prije desetak dana. Iako su brojnim akcijskim i dokumentarnim filmovima već opisani trenuci i dani prije napada, malo se zna što je tada radio inicijator tog čina.

Bivši vođa talibana i jedno vrijeme najtraženiji čovjek na svijetu, Osama bin Laden, nazvao je 10. rujna 2001. svoju majku, Sirijku Aliju Ghanem i rekao je da će se dogoditi "nešto veliko" što će na neko vrijeme prekinuti njihovu komunikaciju, otkriva Newsweek.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
TALIBANI ĆE TROLATI AMERIKANCE? /

Šuška se da planiraju inauguraciju baš 11. rujna: 'Žene ministrice? Ne mogu one to, trebaju rađati djecu!'

Image
TALIBANI ĆE TROLATI AMERIKANCE? /

Šuška se da planiraju inauguraciju baš 11. rujna: 'Žene ministrice? Ne mogu one to, trebaju rađati djecu!'

No, njihova komunikacija ionako je bila isprekidana. Osama, na arapskom mladi lav, rođen je u Rijadu, glavnom gradu Saudijske Arabije 10. ožujka 1957. Bio je 17. od 52 djece koje je s 11 žena dobio njegov otac Mohammed, najveći građevinski magnat u zemlji te bliski prijatelj kraljevske obitelji Saud.

Alia se razvela od Mohammeda kad je Osama imao tri godine, pa ga je odgojio očuh. Odrastao je u Jeddi te se ondje obrazovao, ali i pridružio Muslimanskoj braći u ranoj dobi. Nakon sovjetske invazije 1979., otišao je u Pakistan, a zatim i u Afganistan te se povezao s islamskim radikalnim intelektualcima. Bio je zadužen za brigu o afganistanskim i arapskim izbjeglicama, borcima i džihadistima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

CIA za njega nije ni znala

CIA u to vrijeme nije ni znala za bin Ladena, jer je on uglavnom održavao komunikaciju s vladama Pakistana i Saudijske Arabije. Nakon povlačenja Sovjeta 1989. godine CIA je obustavila svoj program tajnih akcija, pa se o bin Ladenu znalo jedino da je jedan od mnogih sponzora radikalnih i terorističkih skupina.

Tek nakon terorističkog napada na Svjetski trgovački centar u New Yorku 1993., CIA je u okviru svog protuterorističkog centra osnovala jedinicu Bin Laden Station, koja se počela baviti prikupljanjem podataka o njemu. Do, 1998., kada su napadnuta dva afrička veleposlanstva CIA je u suradnji s drugim tajnim službama radila na smanjivanju bin Ladenovih resursa za poticanje terorizma i njegovu uhićenju. No, akcija je zaključena tek nakon novog napada na WTC.

Kriva protuteroristička strategija

"Između 1996. i rujna 2001., protuteroristička strategija koju je usvojila američka vlada nije uspjela eliminirati Afganistan kao utočište i poligon za terorističku mrežu Osame Bin Ladena. Niz instrumenata korišten je za suprotstavljanje Al-Qaidi, pri čemu se provođenje zakona često pojavljuje kao vodeći alat, jer se smatralo da druga sredstva nisu izvediva ili nisu dala rezultate.

Iako su generirali brojne uspješne kaznene progone, napori na provođenju zakona nisu bili odgovarajući za ciljanje ili eliminaciju Bin Ladenovog utočišta. Sjedinjene Države ustrajale su u poštivanju vladavine prava i prihvaćale norme međunarodnog ponašanja, ali Bin Laden i Al-Qaida nisu priznavali nikakva pravila i uspjeli su u sigurnom utočištu, koje je pružio Afganistan...

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Unatoč obavještajnim podacima o neposrednosti opasnosti u proljeće i ljeto 2001., u američkoj vladi prevladala je pretpostavka da se napadi poput onog 11. rujna, nisu mogli dogoditi. Kao rezultat toga, nije bilo dovoljno napora da se američka javnost upozori na stvarnost i težinu prijetnje", stoji u zaključku istrage CIA-e.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Dosje jarak
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo