SIPRI procjenjuje da je globalna potrošnja za obranu 2017. iznosila 1,73 bilijuna dolara, što je 1,1 posto više nego 2016. To iznosi 230 dolara po osobi.
SAD je potrošio najviše - 610 milijardi dolara, što se nije promijenilo u odnosu na godinu dana prije. To je više od trećine globalne potrošnje za obranu. "Silazni trend u američkoj vojnoj potrošnji koji je počeo 2010. je zaustavljen", rekao je Aude Fleurant, voditelj programa SIPRI-ja za oružje i vojne troškove.
Na drugom mjestu je Kina koja je za obranu potrošila 228 milijardi dolara i prema SIPRI-ju najviše je povećala potrošnju za te svrhe - za 12 milijarda dolara. Institut procjenjuje da se kineski udio u globalnoj potrošnji za obranu udvostručio od 2008. na 13 posto.
Saudijci pretekli Ruse
Saudijska Arabija pretekla je Rusiju na trećem mjestu, potrošivši 69,4 milijarda dolara 2017. Bliski istok je regija u kojoj potrošnja za obranu ima najveći udio u BDP-u - preko 5 posto.
Potrošnja Rusije pala je za petinu u odnosu na 2016. na 66,3 milijarda dolara, prvi put od 1998. SIPRI to pripisuje padu cijena nafte. "Vojna modernizacija i dalje je prioritet u Rusiji", rekao je Pieter Wezeman, iz SIPRI-ja.
Indija je na petom mjestu pretekla Francusku sa 64 milijarde dolara.
Ukupna potrošnja pet zemalja koje najviše troše za obranu iznosila je 60 posto globalne potrošnje.
A što s Europom?
Na Europu otpada petina globalne potrošnje, ali je ona manja nego 2016. i tek nešto viša nego 2008. Četiri od 15 najvećih potrošača na svijetu su Francuska, Britanija, Njemačka i Italija.
Azija i Oceanija čine četvrtinu globalne potrošnje, uglavnom zahvaljujući Kini. Među prvih 15 na svijetu iz te regije su Indija, Japan, Južna Koreja i Australija.
Alžir najviše izdvaja za obranu u Africi, ali je 2017. potrošio manje zbog nižih cijena nafte i plina. U Južnoj Americi potrošnja je porasla preko 4 posto, a predvode Argentina i Brazil.
Podaci uključuju plaće, troškove vojnih operacija, kupnju oružja i opreme kao i istraživanja i razvoj.
