U Srebrenici se u subotu obilježava 20. godišnjica genocida nad srebreničkim Bošnjacima što su ga 1995. godine počinili pripadnici tadašnje vojske i policije bosanskih Srba, a očekuje se da će ovogodišnja komemoracija u tom gradiću na istoku Bosne biti najmasovnija dosad.
Načelnik općine Srebrenice i predsjednik organizacijskog odbora za obilježavanje 20. godišnjice genocida Ćamil Duraković kazao je da se na komemoracijama očekuje nazočnost oko 50 tisuća ljudi. "Mi smo obavili sve pripreme, a na dženazi očekujemo pedeset tisuća ljudi", izjavio je Duraković.
Hrvatsku na komemoraciji predstavljaju predsjednica države Kolinda Grabar-Kitarović i potpredsjednica vlade i šefica diplomacije Vesna Pusić.
Uz članove obitelji i druge posjetitelje, u Srebrenici će se u subotu naći i izaslanstva više od devedeset država i različitih međunarodnih organizacija koji žele odati počast žrtvama. Osim Hrvatske, na razini šefova država bit će zastupljene Slovenija i Crna Gora, a dolaze premijeri i Turske i Albanije.
I predsjednik srbijanske vlade Aleksandar Vučić nakon dugog je premišljanja ipak odlučio doći na obilježavanje genocida. Počast žrtvama genocida došao je odati predsjednik Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) Theodor Meron i tužitelj Serge Brammertz. Mnogo pozornosti privukao je i bivši američki predsjednik Bill Clinton koji je u Srebrenicu stigao kao osobni izaslanik sadašnjeg predsjednika Baracka Obame.
Vučića dočekali zvižduci i uvrede, gađali ga kamenjem
Predsjednik vlade Srbije Aleksandar Vučić stigao je oko 10 sati u Srebrenicu kako bi sudjelovao na komemoraciji posvećenoj bošnjačkim žrtvama genocida iz 1995. godine, a po dolasku su ga dočekali zvižduci i uvrede.
Ipak, pravi incident predsjednik srpske Vlade doživio je malo iza podneva.
Vučić je sa osiguranjem prolazio pored prisutnih koji su u jednom trenutku počeli bacati predmete na njega, izrevoltirani njegovim riječima da se u Srebrenici nije desio genocid, piše Klix.ba.
Na Vučića su pojedinci bacali i kamenje i flaše sa vodom, a jedan ga je kamen navodno pogodio u glavu i slomio mu naočale.
Jedan od članova osiguranja premijera Srbije pokušao je razvući kišobran kako bi zaštitio Vučića, ali je premijer Srbije to odbio.
Nakon svega, reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović smirio je prisutne riječima da je vrijeme namazu i da se okrenu prema tabutima.
Vučića su prezhodno na ulazu u memorijalni kompleks dočekali predstavnici općinskih vlasti i organizacijskog odbora a članice udruga koje okupljaju majke ubijenih Srebreničana zamolile su ga da pomogne pomirenje i prizna činjenice.
"Dobro nam došao, a ja ću ti zakačiti ovaj cvijet. To je simbol stradanja. Molimo u ime mladih da pomognete da BiH bude funkcionalna država. Molimo vas u ime ovih nišana", kazala je Hatidža Mehmedović u ime udruge "Majke Srebrenice" koja je srbijanskom premijeru na rever prikvačila bijelo-zeleni heklani cvijet koji je simbol stradanja Bošnjaka 1995. godine.
Kada Hotić iz udruge srebrenički majki poručila je Vučiću kako se činjenice ne bi smjele nijekati te mu je poručila kako je mir i suradnja zajednički interes.
Vučić se, kao i ostali uzvanici, upisao u knjigu žalosti.
Kolinda Grabar-Kitarović i Vesna Pusić toplo dočekane
Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić doputovale su u subotu prijepodne u Srebrenicu gdje će predvoditi hrvatsko izaslanstvo na središnjoj komemoraciji posvećenoj Bošnjacima ubijenim u genocidu 1995. godine.
Po dolasku u Srebrenicu Grabar-Kitarović i Pusić su se uputile u memorijalni kompleks u Potočarima gdje su ih dočekali načelnik općine Ćamil Duraković i predstavnici udruga koje okupljalju preživjele Srebreničane i članove obitelji ubijenih.
"Dobro došla kraljice Balkana i nado Bosne i Hercegovine", kazala je uz srdačni pozdrav hrvatskoj predsjednici Hatidža Mehmedović, predsjednica udruge 'Majke Srebrenice'.
Hrvatska predsjednica i ministrica vanjskih poslova nakon toga su se upisale u knjigu žalosti otvorenu u muzeju smještenom u kompleksu u kojemu je tijekom rata bila baza vojnika iz tadašnjeg sastava mirovnih snaga Ujedinjenih naroda (UNPROFOR).
Od jutra počele pristizati tisuće ljudi
Tisuće ljudi počele su pristizati u Srebrenicu u subotu od ranih jutarnjih sati kako bi u tom gradiću na istoku BiH sudjelovali u komemoraciji u povodu dvadesete obljetnice genocida što ga je vojska bosanskih Srba počinila u srpnju 1995. godine kada je ubijeno više od osam tisuća Bošnjaka.
Više od 140 autobusa i stotine osobnih automobila na prilaznim su cestama a organizatori su najavili kako očekuju dolazak i do pedeset tisuća ljudi. Na osiguranju je angažirao više od dvije tisuće policajaca.
20. obljetnica Srebrenice
Uz njih u Srebrenicu stižu i izaslanstva više od devedeset država i različitih međunarodnih organizacija a među njima je i hrvatsko kojega predvode predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić.
Protokolom je predviđeno da hrvatska predsjednica bude jedna od onih koji će govoriti tijekom komemoracije. Dolazak u Srebrenicu u zadnji je trenutak otkazala visoka predstavnica Europske unije za vanjske poslove i sigurnost Federica Mogherini zbog nastavka nuklearnih pregovora s Iranom.
Nakon komemoracije u Memorijalnom kompleksu u Potočarima koja počinje u 10 sati i 30 minuta uslijedit će i pokop 136 žrtva žrtava genocida čija su tijela u proteklim godinama pronađena u nekoj od masovnih grobnica.
Do sada je na groblju unutar memorijalnog kompleksa pokopana 6241 žrtva.
U petak navečer odana počast, Šešelj i ekstremisti pjevali četničke pjesme
U središtu Beograda u petak navečer, simbolično u 11 sati i sedam minuta, odana je počast srebreničkim žrtvama paljenjem svijeća pored listića s ispisanim brojevima stradalih, pri čemu je kordon policije razdvajao sudionike i pristaše akcije #sedamtisuća od pripadnika ekstremističkih skupina i članova Srpske radikalne stranke.
Performans #sedamtisuća trebao je biti održan 11. srpnja ispred Skupštine Srbije, ali je srbijansko ministarstvo unutarnjih poslova zabranilo sve skupove u Beogradu na 20. obljetnicu zločina u Srebrenici, uz objašnjenje da bi sigurnost sudionika bila ugrožena jer je za isti dan prijavljeno pet skupova.
Jučerašnji skup održan je sat prije službenog početka zabrane, a policija je postavila kordon na platou ispred Predsjedništva Srbije i Skupštine grada.
Policija je spriječila da deseci okupljenih desničara i ekstremista, te pristaša Srpske radikalne stranke, među kojima je bio i vođa radikala i haški optuženik Vojislav Šešelj, priđu građanima i pripadnicima nevladinih udruga koji su palili svijeće.
Ekstremisti su, uzvikujući imena haških optuženika Ratka Mladića i Radovana Karadžića, pjevali četničke pjesme, a nekoliko ih je i uhićeno, no ozbiljniji incidenti su izbjegnuti.
Za 11. srpnja bila najavljena akcija #sedamtisuća čiji je inicijator novinar Dušan Mašić, a performans je bio zamišljen tako da 7.000 ljudi simbolizirajući srebreničke žrtve u 11 sati i 7 minuta legne na plato ispred srbijanskog parlamenta u središtu grada, odajući počast srebreničkim žrtvama.
Zabrana je uslijedila uz obrazloženje da su na istom mjestu skupove najavile i ekstremističke desničarske organizacija i udruge, a MUP je priopćio da će svi skupovi biti zabranjeni jer sigurnosne procjene ukazuju na moguće incidente.
Skupina nevladinih organizacija u petak je, predvođena Ženama u crnom i Inicijativom mladih za ljudska prava, organizirala u središtu Beograda skupove u povodu obilježavanja 20. obljetnice srebreničke tragedije.
Uz jako policijsko osiguranje organizatori performansa nosili su poruke na transparentima "Odgovornost", "Srebrenico, nećemo te zaboraviti" i druge, a na video zidu prikazan je dokumentarni film "Žene Srebrenice govore".
Komemoraciji srebreničkim žtrvama i obilježavanju 20. obljetnice genocida u Srebrenici u subotu u Potočarima nazočiti će i srbijanski premijer Aleksandar Vučić.
20. obljetnica Srebrenice
Povijesne činjenice
Postrojbe kojima je zapovijedao Ratko Mladić zaštićenu zonu Srebrenice napale su 6. srpnja 1995. Pri tom su naišli na slab otpor nizozemskih vojnika iz sastava UNPROFOR-a kojima je zbog političkih prijepora i neodlučnosti UN-a bila uskraćena i zračna potpora borbenih zrakoplova bez čega nije bilo moguće zaustaviti prodor srpskih snaga.
Konačni pad Srebrenice slijedio je 11. srpnja nakon čega su nizozemski vojnici Mladićevom snagama predali sve Bošnjake koji su spas potražili u bazi u Potočarima.
Istodobno je trajao progon bošnjačkih muškaraca koji su se kroz šumske predjele pokušali izvući prema teritoriju pod nadzorom Armije BiH u pravcu Tuzle.
Masovne likvidacije zarobljenih Bošnjaka počele su 13. srpnja, a više od 23 tisuće žena i djece protjerano je. Područje Srebrenice u cijelosti je etnički očišćeno.
Taj su zločin Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) i Međunarodni sud pravde (ICJ) okvalificirali kao genocid sukladno odredbama konvencije o sprečavanju genocida iz 1948. godine.
Nakon pada Srebrenice prijavljen je nestanak 8372 osobe bošnjačke nacionalnosti i jednog Hrvata, Rudolfa Hrena.
Do sada su pronađeni i identificirani te u Potočarima pokopani ostaci 6241 žrtve. U potrazi za posmrtnim ostacima ubijenih Srebreničana forenzičari su do sada otkrili čak 93 masovne grobnice.
Za zločine počinjene u Srebrenici za proteklih dvadeset godina optuženo je ukupno 70 osoba.
Od toga je njih 20 optuženo pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY), a 50 pred Sudom BiH.
ICTY je zbog odgovornosti za srebrenički genocid osudio 13 osoba, od toga trojicu zapovjednika vojske bosanskih Srba doživotno. Čekaju se još prvostupanjske presude Radovanu Karadžiću i Ratku Mladiću te pravomoćne presude Jovici Stanišiću i Frenkiju Simatoviću.
