Više stotina tisuća ljudi defiliralo je u ponedjeljak diljem Francuske kako bi "svečano" i "borbeno" obilježili Praznik rada u duhu sindikalne borbe protiv mirovinske reforme i poruke sindikata da neće odustati, no prosvjedni plimni val nije se dogodio, a bilo je i vandalskih ispada.
"Ovaj 1. maj jedan je od najsnažnijih društvenih pokreta", razdragano je ustvrdila glavna tajnica CGT sindikata Sophie Binet, a njezin kolega Laurent Berger, iz sindikata CFDT, pozdravio je "ogroman odaziv ljudi".
No, prve brojke pokazuje da se ipak ne radi o "plimnom valu".
Prema policiji, U Strasbourgu se okupilo 8700 ljudi, no sindikati tvrde da se radi o 15.000 okupljenih. U Lilleu je bilo 7300 (odnosno 15.000 prema sindikatu), u Maresillesu 11.000 (130.000 po sindikatima), u Toulouseu 13.500 (100.000).
U cijeloj Francuskoj je 1. svibnja na "borbeni" način proslavilo 500.000 do 650.000 ljudi, od kojih 80.000 do 100.000 u Parizu.
Sindikati tvrde da se u cijeloj Francuskoj okupilo do milijun ljudi.
Protivnici reforme mirovinskog sustava jasno su poručili da su odlučni u borbi da se ta reforma povuče.
Praznik rada obilježili su i poremećaji u zračnom prometu, s 25 posto do 33 posto otkazanih letova na najvećim aerodromima.
Najveće sindikalne akcije zabilježene su 2009., kada je CGT mobilizirao skoro 1,2 milijuna radnika (456.000 prema policiji).
Godine 2002., sindikati su se ujedinili u otporu prema čelniku krajnje desnice Jean-Marie Le Penu u drugom krugu predsjedničkih izbora i na ulicama okupili 900.00 do 1,3 milijuna ljudi.
U Parizu je mobilizirano 5000 policajaca za čuvanje javnog reda no nereda je bilo i u prijestolnici i u drugim gradovima.
Francuska policija sukobila se sa skupinom anarhista odjevenima u crnom te je i sama bila gađana predmetima u Parizu gdje su vandali palili bicikle te uništavali autobusne postaje, prenosi agencija Reuters.
Nereda je bilo i u Lyonu gdje je nekoliko vozila zapaljeno, a neke su poslovne prostorije uništene, pokazale su televizijske snimke.
U Nantesu na zapadu Francuske zapaljena je administrativna zgrada.
Današnji dan bio je 13. dan za redom da traju sindikalni prosvjedi protiv omražene mirovinske reforme predsjednika Emmanuela Macrona, koji je u njezinom usvajanju zaobišao Narodnu skupštinu, posegnuvši za posebnim člankom u ustavu.
Talijanska vlada ukinula je na sjednici u ponedjeljak, na Međunarodni praznik rada, "građanski dohodak", pomoć za milijune siromašnih, zamijenivši ga "čekom za inkluziju" koji je više ograničen, a što su oporba i sindikati ocijenili "provokacijom".
Ultrakonzervativna vlada koju vodi Giorgia Meloni izglasala je i ublažavanje propisa za zapošljavanje na određeno vrijeme i oslobođenje od plaćanja socijalnog osiguranja na godinu dana poslodavcima koji zaposle korisnika "čeka za inkluziju" na neodređeno ili kao pripravnika.
Time se želi potaknuti zapošljavanje i privući mlade da traže posao.
Stopa nezaposlenosti među mladima u dobi od 15 do 24 godine u Italiji, trećem gospodarstvu eurozone, iznosila je u veljači 22,4 posto, gotovo tri puta više od nacionalnog prosjeka od osam posto.
Pobornici "građanskog dohotka" smatraju ga socijalnim amortizerom koji se dokazao u regijama na jugu zemlje gdje vlada velika ekonomska nesigurnost, no vlada tvrdi da je skup (osam milijardi eura 2022.) i da ne potiče korisnike da se zaposle.
Od 1. siječnja 2024. bit će stoga zamijenjen "čekom za inkluziju" što će stajati 5,4 milijardi eura na godinu.
Dok je "građanski dohodak" bio namijenjen svima s jako skromnim prihodima, uključujući mlade, nova mjera bit će ograničena na obitelji s osobama s invaliditetom, maloljetnicima ili starijima od 60 godina.
Po Talijanskom institutu za statistiku (Istat), "građanski dohodak", koji je 2019. uvela vlada Pet zvijezda, izvukao je milijun ljudi iz siromaštva, premda ga otprilike polovice siromašnih ne prima jer ili na to nemaju pravo (manje od 10 godina života na talijanskom teritoriju) ili jer nisu podnijeli zahtjev.
Oporba i sindikati žestoko su kritizirali vladu što je sazvala sjednicu o tim pitanjima upravo na Međunarodni praznik rada, ocijenivši da je to "provokacija", rekao je bivši predsjednik Zastupničkog doma Roberto Fico.
"Ozbiljna vlada ne sastaje se 1. svibnja kako bi osudila mlade na doživotnu nesigurnost, uništivši im san da imaju stan i obitelj. Sastaje se da bi uvela zakonsku minimalnu plaću", rekao je bivši premijer Pet zvijezda Giuseppe Conte.
Po pisanju La Repubblice, Meloni je time željela "demistificirati, desakralizirati 1. svibnja" i "osporiti sindikatima socijalnu hegemoniju nad svijetom rada".
Tisuće ljudi prosvjedovale su u ponedjeljak u cijeloj zemlji, od Torina do Rima, gdje su prosvjednici bacali jaja na jednu vladinu zgradu, a glavni sindikalni prosvjed održan je u Potenzi na jugu zemlje.
