Tajvan je u četvrtak pozvao Peking da se suoči s vlastitom prošlošću i prizna krvavo gušenje prodemokratskog prosvjeda na Tiananmenu na današnji dan koji Tajvanci obilježavaju sjećanjem na žrtve ubijene 1989. godine.
Procjenjuje se da je noću na 4. lipnja 1989. na središnjem trgu u Pekingu ubijeno između više stotina do više od tisuću žrtava kada je vojska intervenirala i ugušila sedam tjedana duge prosvjede kojima su prvenstveno studenti, ali i radnici osudili korupciju i tražili uspostavu demokratskog sustava.
Spomen na Tiananmen iz 1989. je tabu tema u Kini, gdje cenzura briše svako spominjanje tog događaja.
"U cijelom svijetu, svaka godina ima 365 dana. No u Kini, svake godine jedan od tih dana svjesno se zaboravlja", napisala je na Twitteru tajvanska predsjednica Tsai Ing-wen.
Komunistička vlada treba se konačno suočiti s prošlošću kao što je to učinio Tajvan kada je priznao svoju autoritarnu prošlost prije prelaska na demokraciju 90-ih godina, poručila je.
"I mi smo nekada preskakali dane u kalendaru, no radili smo na tome da rasvijetlimo prošlost. Nadam se da će jednog dana i Kina to moći učiniti", napisala je.
U srijedu je službeno tajvansko tijelo za odnose s matičnom Kinom pozvalo Peking da zatraži oprost za gušenje prosvjeda na Tiananmenu.
'To je apsolutno besmisleno'
Kinesko ministarstvo vanjskih poslova odbacilo je taj poziv kao "apsolutno besmislen".
Ponovno izabrana na dužnost u siječnju, tajvanska predsjednica Tsai je 'crvena krpa' za kontinentalnu Kinu, koja ne priznaje neovisnost tog otoka i smatra ga svojim odbjeglim teritorijem.
Otkako je 2016. Tsai izabrana za predsjednicu, Kina odbacuje svaku ponudu pregovora s Tajvanom i jača gospodarske, vojne i diplomatske pritiske na Tajvan nastojeći ga vratiti pod svoju vlast.
Svake godine Tajvan komemorira studentski prosvjed na Tiananmenu, ali u manjoj mjeri nego Hong Kong, bivša britanska kolonija vraćena Kini 1997. godine uz jamstva da će se poštivati načelo "jedna zemlja, dva sustava".
Prema tom načelu Hong Kongu su zajamčene slobode kakve ne uživa ostatak Kine, no službeni Peking nastoji tu poluautonomiju Hong Konga srezati zbog čega se u zemlji razvio snažan prodemokratski pokret.
Prvi put u 30 godina, hongkonške vlasti naklonjene Pekingu nisu dale zeleno svjetlo za tradicionalno bdijenje u Parku Victoria noću s 3. na 4. lipnja, opravdavajući takvu odluku pandemijom koronavirusa.
Prosvjednici drže da je pandemija izlika za jačanje pritiska na Pekinga na Hong Kong.
