Trideset i devet dokumenata američkog veleposlanstva u Džakarti pokriva razdoblje od 1964. do 1968., kada se između svjetskih sila vodio Hladni rat. Skidanjem oznake tajnosti, ti su dokumenti ponudili nova saznanja o jednoj od najturbulentnijih epizoda u povijesti moderne Indonezije.

Povjesničari procjenjuju da je od listopada 1965. do ožujka 1966. ubijeno oko 500.000 pristaša Indonezijske komunističke partije (PKI), nakon što su vojska i lokalne muslimanske milicije krenule u krvave obračune nakon pokušaja državnog udara.

Pokušaj državnog udara 1965. koji se pripisivao komunistima spriječio je general Suharto, nakon čega su počeli pokolji. Taj je diktator potom preuzeo svu vlast i čvrstom rukom vodio zemlju pune 32 godine. Maknut je s vlasti u narodnoj pobuni 1998. nakon financijske krize u Aziji, a preminuo je 2008.

Tijekom svoje vladavine te je pokolje opravdavao riječima da se radi o neizbježnoj etapi u iskorjenjivanju komunizma u zemlji. Indonezija je tada, nakon SSSR-a i Kine, imala treću najveću komunističku stranku u svijetu.

Suharto pokolj opravdavao 'iskorjenjivanjem komunizma'

Dokumenti pokazuju da su američki dužnosnici raspolagali detaljnim informacijama o pokoljima počinjenim uz sudjelovanje muslimanskih skupina.

U diplomatskom telegramu kojeg je 26. studenoga iz grada Surabaye poslao američki konzul piše da stižu brojne informacije s istoka Jave koje upućuju na pokolj do 15.000 komunista.

U drugom diplomatskom brzojavu poslanom iz Medana, na Sumatri, piše da pripadnici Muhamadije, najveće muslimanske organizacije u Indoneziji, smatraju komuniste "nevjernicima na najnižoj razini, a prolivanje njihove krvi je usporedivo s klanjem pilića".

'Nevjernici na najnižoj razini'

Udruge za ljudska prava su pozvale SAD i Indoneziju da objave svu tajnu dokumentaciju o tim pokoljima.

Dokumente je objavio Nacionalni centar za skidanje oznake tajnosti, odjel Uprave nacionalnog arhiva američke vlade. Krajem godine bi trebali biti objavljeni još neki dokumenti, uključujući i više dosjea CIA-e.

Dokumentarni film "Čin smaknuća" jedan je od filmova o tim pokoljima koji je u Indoneziji zabranjen.