Nakon što je Austrija u potpunosti ograničila kretanje necijepljenima protiv koronavirusa, osim u iznimnim slučajevima, o sličnom potezu razmišlja i Italija. Doduše, zasad samo pet guvernera talijanskih pokrajina razmišlja o tome, ali nije zgorega podsjetiti da je ta zemlja s više od 133.000 preminulih pandemijom najteže pogođena zemlja u Europi.
"Oni koji su cijepljeni ne bi trebali trpjeti eventualna nova zatvaranja. Ograničenja bi se trebala odnositi samo na one koji nisu cijepljeni", rekao je za Daily mail Massimiliano Fedriga, guverner pokrajine Friuli-Venezia-Giulia, s kojim se slažu i lideri Toskane, Kalabrije, Ligurije i Pijemonta.
Iako Italija ima jednu od najboljih stopa procijepljenosti, s 84 posto stanovništva koje je primilo obje doze, ne ohrabruje da se odbilo cijepiti još sedam milijuna ljudi. U utorak je u toj zemlji zabilježeno 7815 novozaraženih i 28 preminulih osoba, što je porast od 28, odnosno devet posto u odnosu na isti dan prethodnog tjedna.
Zbog toga je sve veći broj talijanskih političara ustrajan u odluci da necijepljeni moraju ostati kod kuće. Bivši premijer Matteo Renzi napisao je na Twitteru: "Niste cijepljeni? Onda ostanite kod kuće."
Njemački 2G
Nova njemačka Vlada ide istim putem - zabraniti odlazak na posao i korištenje javnog prijevoza necijepljenima. Kancelarka na odlasku Angela Merkel upozorila je na "dramatične razine zaraze". Pozvala je na uvođenje novih zakona kojima bi se automatski pokrenule stroge epidemiološke mjere, čim bi pojedine pokrajine prešle određenu stopu hospitalizacije.
Nova SPD-ova Vlada zalaže se za rad od kuće necijepljenih građana, kojih je u Njemačkoj 14 milijuna. Iznimka su oni koji imaju "uvjerljiv poslovni razlog". "Ovo je zapravo zatvaranje za necijepljene", rekao je Dirk Wiese, zamjenik šefa parlamentarne skupine SPD-a.
Trinaest od 16 njemačkih saveznih država već ima ili u skorije vrijeme planira primijeniti regulativu koja ograničava kretanje necijepljenih ljudi. Pravilo 2G omogućava pristup javnim institucijama i okupljalištima jedino ljudima koji su primili dvije doze cjepiva ili su preboljeli zarazu. To je stroži oblik pravila 3G koji dozvoljava pristup i necijepljenima, ali uz posjedovanje negativnog testa na koronavirus.
Do toga je dovela relativno niska stopa procijepljenosti od 67 posto stanovništva te slabija kampanja. Zaraza se u četvrtom valu razbuktala do te mjere da gotovo svakodnevno padaju epidemiološki negativni rekordi, zbog čega je ministar zdravstva Jens Spahn suočen s kritikama da se nije pripremao za zimu te da je ukinuo besplatna testiranja i zatvorio centre za cijepljenje.
'Ulazimo u ozbiljnu krizu'
Njemačke zdravstvene vlasti izvijestile su u četvrtak o rekordnom broju novih zaraza, a šef Instituta Robert Koch, središnje institucije koja prati pandemiju, upozorio je da se zemlja suočava s "ozbiljnom krizom".
Institut Robert Koch izvijestio je o 65.371 novom slučaju zaraze, čime je prvi put prijeđen prag od 60.000 zaraženih. Sedmodnevna incidencija je 336,9 na 100.000 stanovnika, prije tjedan dana je iznosila 249,1, a prije mjesec dana 74,4.
"Ulazimo u ozbiljnu krizu. Imat ćemo iznimno neugodan Božić ako to ne zaustavimo", rekao je predsjednik RKI-ja Lothar Wieler na online raspravi s Michaelom Kretschmerom, premijerom Saske.
Saska trenutno ima najveći broj zaraženih u zemlji, sa sedmodnevnom incidencijom od 761.4 zaraza na 100.000 stanovnika.
Česi, Slovaci i Grci razmišljaju o tome
Češka je u srijedu zabilježila rekordnih 22.479 novozaraženih, što je 8000 slučajeva više nego prošlog tjedna, a incidencija zaraze na 100.000 ljudi je u istom razdoblju skočila s 558 na 813. Zbog toga je češki premijer Andrej Babiš poručio da razmišlja o različitim mjerama, među kojima je i zatvaranje za necijepljene, po uzoru na Austriju.
Slovačka Vlada će glasovati o novim strožim mjerama za necijepljene u četvrtak, a o potencijalnom zatvaranju necijepljenih razmišlja i Grčka.
Austrijanci se, pak, hvale da su potaknuli građane na cijepljenje. Tako se u srijedu prijavilo rekordne 462.000 ljudi. S druge strane, kritičari takav oblik prisile nazivaju "medicinskim aparthejdom", a hrvatski predsjednik Zoran Milanović je bio puno izravniji i nazvao to "fašizmom", zbog čega je na "ribanje" poslan hrvatski veleposlanik u Beču.
