Španjolska se trenutno nalazi u velikoj krizi koju je potaknulo raspisivanje referenduma o samoodređenju Katalonije. Građani su izašli na ulice, na policijsku postaju u Igualadi bačena je eksplozivna naprava, Madrid brani referendum i šalje policiju, a Katalonci ne odustaju od svog nauma da se izjasne o samoodređenju.
Voditelj delegacije Katalonije za jugoistočnu Europu (JIE) sa sjedištem u Zagrebu, Erich Hauck, rekao je da se volja naroda ne može spriječiti te da će se referendum zasigurno održati. No, uvjeti u kojima su Katalonci planirali održati referendum bit će daleko od onih kojima su se nadali. Željeli su dogovoriti referendum sa španjolskim vlastima kako bi bio održan u optimalnim uvjetima, no Vlada u Madridu nazvala ga je nezakonitim dok španjolski Ustavni sud plijeni glasačke listiće te diže tužbe protiv nadležnih dužnosnika.
'Umjesto mrkve, Madrid nudi batinu'
O tome prijeti li Španjolskoj opći kolaps i što uopće možemo očekivati na temu raspleta ove krize, razgovarali smo sa stručnjakom za međunarodne odnose, prodekanom Visoke škole međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammarskjöld, prof.dr.sc. Goranom Bandovom.
On smatra kako agresivan pristup Madrida nije najpoželjnija metoda ako se želi osigurati izbjegavanje eskalacije već sad prilično napetih odnosa između Katalonije i službene Španjolske. 'Zabrane sigurno nisu najmudrija metoda, koju službeni Madrid može koristiti kako bi slomio katalonsku želju za samostalnošću. Umjesto da nudi neka nova kvalitetnija rješenja, da nudi mrkvu, Madrid nudi batinu, zabrane, uhićenja i prijetnje. Umjesto da uspostavi konstruktivni dijalog o budućnosti zemlje, Madrid igra na silu', kaže profesor Bandov.
On upozorava kako su napeti odnosi između Madrida i Barcelone konstanta od 1714. godine kad je Španjolska osvojila Kataloniju. Te iste godine, Madrid je pokušao zatrti katalonski identitet, kaže profesor Bandov i to ukidajući katalonske institucije, uključujući i parlament, sveučilište u Barceloni te zabranjujući uporabu katalonskog jezika. Isto se nastavilo i u narednim desetljećima da bi eskaliralo pod Francovom diktaturom. On je, naime, iz unutrašnjosti zemlje doveo preko dva milijuna ne-Katalonaca, kako bi promijenio strukturu stanovništva Katalonije.
'Kao što vidimo unatoč svim dosadašnjim pokušajima, katalonski identitet je opstao i čini se da je trenutno prilično snažan i odlučan u svojoj namjeri da se osamostali. Katalonija i Španjolska su međusobno predodređene – živjele zajedno ili ne, one će morati surađivati, zajedno graditi političke i ekonomske odnose na dobrobit svojih građana', kaže nam profesor Bandov.
Svaki glas podrške je korak prema neovisnosti
Ono što je jasno objektivnom promatraču, potvrđuje i nam i naš sugovornik - kvalitetni uvjeti za održavanje referenduma zapravo ne postoje. 'Većina redovnih izbornih mjesta je blokirana. Niz katalonskih političara je uhićen u predreferendumskom razdoblju zbog sudjelovanja u organizaciji referenduma. To je sigurno jedan od poteza, koji bi dodatno mogao ojačati volju za samostalnost, ali istovremeno i strah od uhićenja. No, dosadašnje iskustvo nam govori, kako strah građana od državne vlasti, za samu državu nikad nije dugoročno dobar i samo je poticaj da u jednom momentu situacija eskalira, što se duboko nadam da će u slučaju Katalonije biti izbjegnuto', komentira profesor Bandov.
A kakve su šanse da se Katalonci na ovom kaotičnom referendumu izjasne protiv samoodređenja? 'U okolnostima u kojima se održava referendum, svaki značajniji procent podrške nezavisnosti je dugoročno korak Katalonije u tom smjeru. U ovom trenutku manje je pitanje volje građana, nego koliko ih uopće moći izjaviti volju', kaže naš sugovornik i dodaje kako je jedna stvar sigurna - nakon referenduma, neovisno o njegovom ishodu, možemo očekivati dodatno podizanje tenzija između Barcelone i Madrida.
Ugrožena autonomija Katalonije
Odmah po najavi raspisivanja referenduma, Madrid je krenuo oštro na Kataloniju. Referendum su proglasili nezakonitim, krenule su optužnice protiv dužnosnika koji su ga podržavali, a prema Barceloni je poslan i velik brok španjolskih policajaca koje su građni ispratili skandiranjem 'idite na njih'.
Je li ovakvim postupcima de facto ukinuta autonomija Katalonije? 'Autonomija službeno nije ukinuta, ali realno je ugrožena, jer je rad službenih katalonskih institucija kao i nekih nevladinih udruga blokiran. Istovremeno, medijima je zabranjeno pozivati građane na izlazak na referendum, ali i objavljivati oglase, koji bi to činili', dodaje profesor Bandov i pojašnjava kako Ustav Španjolske iz 1978. godine ne predviđa mogućnost da autonomne jedinice izađu iz sastava Španjolske, kao što zapravo ne predviđa ni niz drugih ustava diljem Europe, poput Njemačke ili Italije. Ipak, volju građana svaka odgovorna vlast sluša i pokušava ponuditi neko konstruktivno rješenje – što je za sada izostalo.
Baš kao što se u kontekstu Brexita spominje procedura ponovnog apliciranja Škotske za članstvo u EU, ako bi izglasali neovisnost, tako bi i Katalonija trebala naći neko rješenje za pristupanje Uniji. 'U ovom trenutku ne postoji praksa na koju bi se pozvali, tako da se mogu primjeniti ili klasična procedura prijema novih članica ili bi se iznašlo neko dogovorno rješenje među članicama, što u ovom trenutku nije previše izgledno', kaže profesor Bandov.
Što će Katalonija s Europskom unijom?
Glavni problem Kataloniji bi pri tome predstavljala blokada od strane Španjolske , ali i drugih zemalja koje na svom teritoriju imaju pokrete za neovisnost. Šaljući poruku Kataloniji zapravo bi poslali poruku svojim regijama koje streme ka neovisnoti. S druge pak strane, smatra naš sugovornik, Katalonija bi tehnički jako brzo prošla pregovore, jer ona i danas sudjeluje u svim porama sustava EU i ispunjava visoke standarde, koje zahtjeva EU od svojih članica.
Postavlja se i pitanje reakcije međunarodne zajednice u slučaju pozitivnog ishoda referenduma.'Kako god referendum završio, predstavnici međunarodne zajednice će vjerojatno ostati na birokratskom izboru riječi, direktno ili indirektno, dajući podršku Španjolskoj, kao svom partneru u međunarodnim organizacijama, ali i kao ekonomski i politički globalnoj značajnoj državi s kojom žele nastaviti njegovati svoje bilateralne odnose', predviđa profesor Bandov. Među prvima će se, zasigurno, oglasiti dužnosnici EU koji već imaju unaprijed pripremljeno nekoliko verzija izjava, a sasvim je očito da će europski pokreti za neovisnost dati podršku Kataloniji.
S obzirom na sve navedeno, oči cijele Europe bit će u nedjelju uperene u Španjolsku. Kakav god ishod referenduma bio sasvim je jasno da je došao trenutak u povijesti u kojem Katalonci neće odustati od svoje neovisnosti.
