S njim smo razgovarali u svjetlu novih napetosti na Bliskom istoku - dolaska mladog prijestolonasljednika Mohammada bin Salmana na čelo Saudijske Arabije, iznova rastućih napetosti između Irana i Saudijske Arabije, postupnog smirivanja situacije u Siriji, sloma Islamske države te mogućeg konflikta u Libanonu.
BORBA DVAJU OBLIKA ISLAMIZMA
Kako vidite situaciju na Bliskom istoku nakon jenjavanja rata u Siriji i poraza Islamske države, a nakon novog zaoštravanja višedesetljetnog konflikta između Saudijske Arabije i Irana? Otkad i otkud seže netrpeljivo suparništvo tih dviju zemalja?
- Sirija je bila samo jedna faza borbe za regionalno vodstvo, ne samo između Saudijske Arabije i Irana, već i drugih zemalja. Naime, regionalna borba se odvija na više razina pa možemo pričati o sunitsko-šijitskom sukobu; arapsko-nearapskom; arapsko-arapskom; kao i na razinama onkraj nacionalnih i vjerskih razlika, prije svega u odnosu islamizma i modernizma. Velik "potres" na Bliskom istoku dogodio se 1979. godine s Islamskom revolucijom u Iranu, koja je dovela do jednog od najvećih obrata u toj regiji u dvadesetom stoljeću. Islamska je revolucija pokazala da se narod može organizirati na širokim idejama protiv diktature, jednovlašća, monarhizma, socijalne nepravde, te srušiti svoje vladare koji ne priznavaju vladavinu prava i temeljne građanske slobode. Saudijska Arabija, koja je monarhistička totalitarna diktatura, kao i druge petromonarhije u Perzijskom zaljevu, pobojali su se utjecaja Islamske revolucije, koja ima svoje odzvanjanje i u nedavnom tzv. Arapskom proljeću. Ujedno se radi o borbi dvaju oblika islamizma, jednog šijitskog i jednog vehabijskog, u kojemu ovaj šijitski ima daleko veći apel među socijalno ugroženima i onima koji zagovaraju slobodne izbore. Iran možda nije idealni model liberalne demokracije, ali je i dalje jedna od rijetkih zemalja na Bliskom istoku gdje se ne zna tko će pobijediti na idućim izborima. Usporedimo li ga sa Saudijskom Arabijom, razlike su divovske.
Je li izgledan oružani sukob Saudijske Arabije i Irana ili će i dalje biti vođen preko trećih država: nekoć Iraka, danas Jemena, a sutra možda Libanona?
- Ne vjerujem da će doći do izravnog sukoba ove dvije zemlje, jer bi on bio iscrpljujući za obje strane, bez realne pobjede za ijednu stranu. Sukobi će se i dalje nastavljati preko regionalnih zemalja gdje i Rijad i Teheran imaju svog utjecaja sve dok se jedna strana ne iscrpi. Trenutačno se čini da Iran ima bolju prolaznost, jer Saudijska Arabija gubi na svim poljima: saudijski planovi nisu uspjeli ni u Iraku, ni u Siriji, niti u Libanonu, a očito "velika vojna sila" ne može pobijediti u najsiromašnijoj zemlji arapskog svijeta Jemenu. Turska je izašla iz saudijske orbite, a čini se da će se isto dogoditi s Pakistanom. Kad se uzme i stanje u Kataru, odnosno nedjelotvornost Vijeća za zaljevsku suradnju (GCC), onda se vidi razina saudijske nesposobnosti regionalne politike. Jedino je ostala čvrsta veza s Washingtonom, što samo po sebi govori o stanju američkog osjećaja za demokraciju u svijetu.
"NAGLE ODLUKE GOVORE DA JE BIN SALMAN NEPROMIŠLJEN"
Što za Saudijsku Arabiju i čitav Bliski istok znači dolazak na saudijsko prijestolje Mohamada bin Salmana?
- Prvo, radi se o smjeni generacija. Mohamad je prvi saudijski prijestolonasljednik koji nije sin, već unuk osnivača S. Arabije Abdulaziza ibn Sauda. Samo po sebi je to veliki korak za saudijsku monarhiju koja počiva na vrlo važnim obiteljskim poveznicama i prvenstvu starijih. Mohamad je time postigao ono što je više desetaka prinčeva žarko željelo kako bi se počela mijenjati politika poznata po održavanju statusa quo i opreznoj vanjskoj politici. Drugo, Mohamad je vrlo smio i agresivan, što je također novost u saudijskoj politici. Nikada prije nije Saudijska Arabija bila uključena izravno u vojne akcije izvan zemlje a kamoli da je vodila rat kao što je slučaj u Jemenu. Vrlo nagle odluke govore da je mladi princ ponekad nepromišljen. Oni koji mu se protive, prozivaju se za korupciju i završe u luksuznim pritvorima. Na svim poljima vanjske politike, Saudijska Arabija će s njime na čelu biti u daleko agresivnijoj fazi, a time i opasnijoj po stabilnost u regiji i svijetu.
Kako tumačite njegove prve poteze: "antikorupcijsku" sječu političkih i poslovnih moćnika, dozvolu ženama da voze automobile i slično? Prema unutra bin Salman nagoviješta velike društvene i gospodarske reforme, a prema van silno zaoštrava odnos prema Iranu. Kakav je, po Vašem mišljenju, njegov plan?
- Djelomično to princ radi jer shvaća kako se pozicija Saudijske Arabije više ne može temeljiti na prodaji nafte. Diverzifikacija gospodarstva je iznimno potrebno, pa je već najavio svoj program 2030. koji bi trebao u potpunosti promijeniti sliku zemlje u kojoj je sve više ljudi u poziciji življenja ispod razine siromaštva, a sve je više i nezadovoljnih politikom i totalitarizmom. Kako na isto upozoravaju mnogobrojne međunarodne organizacije i multipolarne sile, on se odlučio pokrenuti umjerene i kozmetičke društvene promjene kao što je slavna dozvola ženama da voze automobile – međutim, i dalje ne smiju izlaziti iz kuće bez pratnje muškog rođaka ili muža. Ove društvene promjene imaju problem. Naime, Saudijska Arabija je zemlja u kojoj je vlast podijeljena između kuće al-Saud i vehabitskih klerika. I dok monarhija brine i gospodarstvu, sigurnosti i vanjskoj politici, unutarnje društvene i javne politike vode klerici. Sve društvene reforme dolaze na udar vehabitskih vijeća i tu će Mohamad imati najviše problema.
"SLANJE IRANSKE FLOTE U MEKSIČKI ZALJEV JE SIMBOLIČNO"
S druge strane, kako vidite regionalnu poziciju Irana nakon ukidanja sankcija i kako tumačite najavu iranske ratne mornarice o slanju jedne flote do obala, kako kažu, prijateljskih država Južne Amerike, ali i u Meksički zaljev?
- Iran jača svoje pozicije na svim poljima zahvaljujući daleko utemeljenijoj vanjskoj politici u kojoj traži gospodarske suradnje i političku potporu bez ulaženja u unutarnja pitanja Islamske Republike. Ti interesi vezani su uz balansiranje snaga na globalnim razinama, prijanjanje uz politiku Kine i Indije u Aziji, te odnosi s Rusijom i Turskom koji možda jesu saveznički ali svakako nisu bez pitanja i zadrške. Iran želi ostvariti jednakopravan odnos sa svim silama regionalne veličine u svijetu, ali zbog vlastitih strukturalnih poteškoća mu to ne polazi uvijek za rukom. Gospodarstvo i vojna industrija su dva glavna područja pomoću kojih se može približiti cijelome svijetu, uz izvanrednu kulturnu diplomaciju koja je, nažalost, proteklih godina pala u drugi plan. A što se tiče slanja flote, ono je simboličko. Njime se želi poručiti da Iran gleda na globalnu razinu, što je ipak još uvijek stepenica iznad mogućnosti.
"PARTNERSTVO SAUDIJACA I IZRAELACA JE JAVNA TAJNA"
Hoće li Libanon, zbog Hezbolaha, postati novo žarište sukoba i mogući poligon za "nezamislivo" partnerstvo Saudijske Arabije i Izraela naspram Irana?
- Ne vidim zašto bi partnerstvo Saudijske Arabije i Izraela bilo nezamislivo, jer se već desetljećima odvija taj odnos potiho i dobre veze posebno saudijske i izraelske vojske je javna tajna. Libanon nije samo važan zbog Hezbolaha. Šijitska sastavnica je samo dio cjelokupnog pitanja održavanja libanonske države. Kršćani i šijiti tvore okosnicu libanonske konsocijacijske demokracije; bez snažnih maronitskih stranaka i Hezbolaha Libanonu prijeti urušavanje i guranje u novi građanski rat. Upravo zbog toga smatram da Libanonci ne žele popustiti niti jednom pritisku, bilo Irana, bilo Saudijske Arabije. Petnaest godina građanskog rata je pouka koju ne želi obnoviti niti jedan konstitutivni element Libanona. Pitanje je samo kakav pritisak će davati Damask i Tel Aviv, dvije zemlje koje su oduvijek prijetile libanonskom integritetu. Do sada je taj pritisak ipak bio posredan. Primjerice, uspješan dogovor Fataha i Hamasa oko stvaranja vlade nacionalnog jedinstva u Palestini interes je i Saudijske Arabije i Izraela i Egipta između ostaloga i stoga što Hamas i Hezbolah sada ne mogu tvoriti obrambeno-ofanzivni savez protiv Izraela.
Što će biti s Islamskom državom odnosno ISIL-om? Je li njihova prijetnja regionalnom i globalnom miru blizu kraja ili još daleko od njega?
- Regionalno je Daeš vojno potučen u Iraku i Siriji, ali ideja koja stoji iza takvog oblika takfirističkog terorizma je i dalje živa. Globalni savez terorista vezan je uz to ime koje budi strah i nesigurnost, pa nije isključeno kako će takvi oblici asimetričnih prijetnji opstajati u raznim dijelovima svijeta. Na samom Levantu pitanje je hoće li se sunitima dati dovoljno prostora u podjeli vlasti. Nezadovoljstvo novim političkim stvarnostima u Siriji i Iraku može ih navesti na ponovno objedinjavanje pod ekstremističkom kapom, koja svoju financijsku podlogu pronalazi na Arapski poluotoku.
