Proslava Dana Republike Srpske, održana u ponedjeljak, 9. siječnja, ponovno je bila secesionistički igrokaz Milorada Dodika, ali ovoga puta ponešto drugačiji nego prijašnjih godina. Prvo, nije bio obilježen u Banjoj Luci nego u Istočnom Sarajevu, bliže državnim institucijama BiH, kako bi se Dodikove poruke "bolje čule". Drugo, Dodik je rekao da su odnosi snaga u svijetu promijenjeni, što i jesu jer su zbog rata u Ukrajini međunarodne okolnosti značajno drugačije u odnosu na prošlogodišnju proslavu Dana Republike Srpske.
"Ovo vrijeme moramo iskoristiti mi koje je narod birao da objedinimo srpski narod. Došlo je vrijeme u kojemu se može razmišljati o tome da svi Srbi žive u jednoj državi jer su se odnosi snaga u svijetu promijenili pa više ne postoje ograničenja koja su to do sada priječila", poručio je Dodik.
Ustavni sud BiH triput proglašavao Dan RS neustavnim
I treće, što je ponajviše iziritiralo dužnosnike na Zapadu, Dodik je povodom Dana RS odlikovao pedesetak osoba i institucija, a prvog među njima ruskog predsjednika Vladimira Putina kojemu će, kako reče, orden uručiti osobno kada se sljedeći put sastanu.
"Zahvaljujući poziciji Vladimira Putina i snazi Ruske Federacije, glas i stav Republike Srpske čuje se i uvažava i njena pozicija je očuvana pod naletom međunarodnog intervencionizma", pojasnio je Dodik dodjelu odlikovanja Putinu.
Podsjetimo da je 9. siječnja 1992. u Sarajevu tadašnja Skupština srpskog naroda u BiH donijela Deklaraciju o proglašenju Republike srpskog naroda BiH, kao nezavisne cjeline unutar Bosne i Hercegovine, a s ciljem pripojenja tadašnjoj Jugoslaviji. Samoproglašenu Republiku Srpsku tada su predvodili kasniji haški osuđenici za ratne zločine - Radovan Karadžić, Biljana Plavšić i Momčilo Krajišnik.
Ustavni sud BiH taj je praznik u tri navrata proglasio neustavnim uz obrazloženje da se podsjećanjem na taj datum iz 1992. diskriminira Hrvate i Bošnjake čiji je masovni progon sa "srpskih" teritorija u BiH formalno počeo toga dana. Tri godine kasnije, Daytonskim je sporazumom Republika Srpska međunarodno priznata kao jedan od dva entiteta BiH.
'Putin i Rusija bi htjeli da se ovdje nešto dogodi'
U ponedjeljak je na mimohodu u Istočnom Sarajevu bilo oko dvije tisuće ljudi, intonirane su himne Republike Srpske i Republike Srbije, koju je predstavljao ministar vanjskih poslova Ivica Dačić.
"Mi hoćemo svoju državu", kazao je Dodik ondje dodajući da je Republika Srpska formirana da bi bila neovisna država, a da se to nije dogodilo samo zbog Daytonskog sporazuma.
Koliko iza Dodikove ovogodišnje okuraženosti u tako jasno izraženom zahtjevu stoje Rusija i Putin, upitali smo Denisa Avdagića, vanjskopolitičkog analitičara.
"Nedvojbeno je jasno da je ovakva retorika ovaj put usmjerena upravo u dosluhu s Rusijom i Putinom. Oni bi htjeli da se ovdje nešto dogodi što bi moralo odvratiti dio pažnje Zapada s Ukrajine. Rusija je jedina kojoj to odgovara. S druge strane, ne mislim da Dodikovu retoriku treba jako ozbiljno shvaćati u ovome trenutku. Ona je možda malo iznenađujuća, jer se ovoga puta pojavila izvan predizbornog konteksta. Ovaj put, čini mi se da je riječ o vraćanju određenih usluga partnerima u Rusiji. Sve to treba staviti u malo širi kontekst, pa i ono što se događalo između Srbije i Kosova. Posve je jasno da je to vrlo ozbiljna i zabrinjavajuća retorika, ali kao što smo vidjeli i u slučaju Kosova, Srbija dolazi do samog ruba i onda tamo staje. Otići korak dalje značilo bi snositi posljedice. Slično je i s Dodikom", smatra Avdagić.
Srbija ne bi mogla 'nositi' Republiku Srpsku
Pitanje je, dodaje Avdagić, tko bi u trenutku kada bi Dodik s riječi prešao na djela i počeo donositi odluke koje bi vodile u smjeru secesije ili barem pokušaja secesije, stao uz Republiku Srpsku.
"S kime bi ona mogla poslovati i funkcionirati? Srbija definitivno nije ta koja bi je mogla samostalno nositi. A i kad bi to pokušala, naišla bi na sankcije Zapada", objašnjava.
Avdagić ističe da je vrijeme da se ozbiljnije počne gledati prema prostoru zapadnog Balkana.
"Ovo je ujedno ispitivanje granica visokog predstavnika u BiH i onoga što on može učiniti budući da ga Dodik i institucije Republike Srpske ne poštuju kao legitimnog. To je dodatni kamen spoticanja i velike zabrinutosti u BiH", kaže Avdagić.
'Da BiH i Srbija nisu okružene članicama EU-a i NATO-a...'
Pitanje je i koliko ima ambicije u Srbiji (točnije, tamošnjoj vlasti) da se eventualno provede ujedinjenje i je li odgovornost Aleksandra Vučića veća nego Dodikova, koji o tome govori bez puno zadrške.
"Isključiti da u Srbiji nema podrške toj ideji u najmanju ruku bi bilo naivno, da ne kažem blesavo. Međutim, tamo su svjesni realnosti da taj "novi svijet" promijenjenih odnosa snaga, o kojemu govore, ne postoji. I dalje smo u starom svijetu koji je ozbiljno uzdrman ovime što je Rusija napravila, ali u kojemu Zapad vrlo čvrsto stoji uz cjelovitost i sigurnost Europe. I Srbija i BiH nalaze se, možemo reći, u trbuhu Europe. Nisu teritorijalno spojene s Rusijom, ali da jesu mislim da bi bila posve drugačija situacija. Kada bi spoj Srbije i BiH bio sa zemljama koje su nestabilnije ili pod punim utjecajem Rusije, gledali bismo posve drugačiji scenarij. I bio bi vrlo, vrlo opasan. Ono što sada sprječava mogućnost daljnje radikalizacije upravo je činjenica da su i Srbija i BiH okružene članicama EU-a i NATO-a", napominje Avdagić.
'Takvom retorikom potpaljuje se vatra među ljudima'
S druge strane, dodaje, da bi shvatili koliko smo sigurni treba se sjetiti onoga što se događalo i što se dogodilo nedavno na Kosovu. U pitanju je, kaže, neodgovorna retorika.
"Ide se do krajnjeg ruba i onda se staje. U jednom trenutku stat ćete s takvom radikalnom, problematičnom retorikom i nećete učiniti ništa. Ali, vi njome potpaljujete vatru. Na Kosovu se dogodilo upravo to - pojedinac je uzeo pravdu u svoje ruke s ciljem da ozlijedi druge ljude. Treba biti odgovoran u retorici, a toga apsolutno nema kod onih koji to rade i u Srbiji i u Republici Srpskoj. Koliko to samo zla nanosi njihovim sugrađanima - s jedne strane dugoročno, a s druge, nadajmo se barem ne u kratkom roku, da netko opet ne uzme oružje u ruke? Emocije su izrazito prisutne i na Kosovu i u BiH. Rane od rata još su svježe i treba imati odgovornosti u promišljanju što to znači njihovim sugrađanima koji gledaju na proslavu Dana Republike Srpske kao nešto izrazito bolno, što im vraća sjećanje na izgubljene članove obitelji i uništene domove", zaključio je Avdagić.
