Otkako kriza oko Ukrajine eskalira, a jutros je Vladimir Putin pokrenuo i invaziju na tu zemlju, gotovo se i ne dovodi u pitanje jednodušna podrška potezima ruskog predsjednika Vladimira Putina koju ima u svojoj državi.
Nakon što su izglasali priznanje nezavisnosti dviju separatističkih pokrajina na istoku Ukrajine, zastupnici Dume ustali su i zapljeskali. Mediji koji su u velikoj većini pod kontrolom vlasti nekritički izvještavaju o odlukama Kremlja, a već odavno vlada atmosfera u kojoj se Putinove odluke ne propitkuju. Oporba je slaba i ušutkana, a jedan od njeznih lidera, Aleksej Navaljni, čami u zatvoru. U takvoj atmosferi teško je zamisliv scenarij u kojem bi Putin bio izvrgnut oštrim domaćim kritikama, kamoli da bude svrgnut s vlasti.
No, neke kritike Putinu probiju se kroz pukotine, a ponekad dolaze s neočekivanih adresa. Američki online magazin The Slate objavio je prije desetak dana tekst o tome da se Putinovoj politici spram Ukrajine oštro protive neki članovi ruskog časničkog zbora, udruge koja okuplja umirovljene generale. Kritički intornirano otvoreno pismo Putinu uputio je umirovljeni general-pukovnik Leonid Ivašov. Ono je najprije bilo objavljeno na stranici časničkog zbora, a javnost je mislila da je pismo lažno sve dok sam Ivašov nije gostovao u nekim emisijama i ponovio ono što je u pismu napisao Putinu.
Umirovljeni generali traže Putinovu ostavku
Ivašov odbacuje Putinov stav da NATO predstavlja prijetnju vitalnim interesima Rusije. Također upozorava da bi invazija Ukrajine "zauvijek učinila Ruse i Ukrajince smrtnim neprijateljima" te, na koncu, poziva Putina da odstupi s dužnosti. "Mi, ruski časnici, zahtijevamo da predsjednik Ruske Federacije odbaci zločinačku politiku izazivanja rata u kojem bi se Rusija sama našla protiv ujedinjenih snaga Zapada", stoji na kraju tog pisma.
No, Ivašov nije predstavnik liberalne Rusije. Štoviše, tvrdi je nacionalist, a dok je bio aktivni časnik slovio je za jednog od "jastrebova" u ruskoj vojsci. Godine 1999. predvodio je pokušaj blokiranja ulaska snaga NATO-a na Kosovo. Osim njega, spominje se još jedan kritički glas iz istog časničkog kruga. Umirovljeni pukovnik Mihail Hodarenko, bivši načelnik Glavne operativne uprave Glavnog stožera Oružanih snaga Rusije i urednik jednog utjecajnog vojnog časopisa, koji usto ima čvrste veze s aktivnim visokim časnicima u ruskoj vojsci, u spomenutom je časopisu ismijao ideju da bi Rusija mogla osvojiti Ukrajinu u kratkom roku.
"To je odraz potpunog nepoznavanja vojno-političke situacije i raspoloženja širokih masa u Ukrajini", napisao je Hodarenko. Također smatra kako "ne treba sumnjati da će zapadne zemlje Ukrajini slati ogromne količine oružja" te podsjeća kako su se Staljinovi obavještajci "više od deset godina borili protiv nacionalističkog podzemlja u Ukrajini", upozoravajući da bi otpor u današnjoj Ukrajini bio još žešći.
'General Ivašov je cijenjen, ali nema velikog utjecaja'
Budući da je riječ o malobrojnim kritičkim glasovima koji, k tomu, dolaze iz uvijek utjecajnih generalskih krugova, pitanje je mogu li uopće uzdrmati ruskog predsjednika. Sigurnosnog stručnjaka i rektora veleučilišta VERN Vlatka Cvrtilu pitali smo je li moguće da se zbog "avanture" u Ukrajini stvori kritična masa nezadovoljstva Putinom, ne među građanima, nego među ruskom elitom. Cvrtila smatra da, ako se takvo što i dogodi, vjerojatno ne bi došlo iz vojnih krugova, naročito ne od časničkog zbora.
"Već duže vrijeme ta udruga umirovljenih generala ima neku vrstu opozicijskog stava spram Putinovih vanjskopolitičkih poteza, osobito prema Ukrajini. General Ivašov u tim je krugovima jako cijenjen. Tu su još neki generali, ali to nužno ne znači da postoji nezadovoljstvo u vojsci. Oni imaju neke svoje specifične stavove, ali to ne znači da imaju nekog velikog utjecaja", objašnjava Cvrtila.
Takvu prijetnju po Putina ne treba očekivati ni od političke opozicije koja zagovara drugačiji politički poredak u Rusiji, ali nema gotovo nikakvog utjecaja na zbivanja. No postoji jedan krug iz kojeg bi se eventualno moglo izroditi nezadovoljstvo i otpor koji bi u nekom pretpostavljenom scenariju mogao "raditi o glavi" Putinu. To su, kaže Cvrtila, ruski oligrasi.
"To je krug ljudi koji bi mogli biti ili već jesu pogođeni sankcijama zapada u ekonomskom smislu. Čak i u krugovima visokih političkih dužnosnika vjerojatno ima drugačijih razmišljana od onih Putinovih. On se sada u cijelom tom krugu doima najradikalnijim. Gledamo li, recimo, ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova, vidimo da on nema razinu entuzijazma kakvu ima Putin. Tu bi se mogli pojaviti eventualni otpori", smatra Cvrtila.
'Game changer' su oligarsi koje pogađaju sankcije
Pogleda li se strukutra sankcija koje su zapadne zemlje dosad nametnule Rusiji zbog operacija u Ukrajini, njima nisu ciljani samo pojedinci, nego i neke banke. "Te su banke povezane s određenim oligarhijskim strukturama i nekako se nadaju da će taj ekonomski pritiska stvoriti i politički pritisak iz unutarnjeg kruga Putinovih suradnika", dodaje Cvrtila.
On ponajmanje vjeruje da bi se nezadovoljstvo protiv Putina moglo izroditi u vojnim redovima. "Vojska je bitan faktor moći. Kada je Putin došao na vlast, prije svega se okrenuo oružanim snagama i dao im određenu razinu političkog položaja kroz rat u Čečeniji, kroz modernizaciju oružanih snaga i kroz određene privilegije. Teško je vjerovati da bi Putin imao nekakvu opoziciju u vojsci, među generalima koji su sada na funkcijama", kaže Cvrtila.
U tom smislu "game changer" bi mogli biti oligarhijski krugovi koji razmišljaju kroz prizmu svojih financija.
"Njih sadašnje sankcije neće snažno pogoditi, ali bi im nove mogle nanijeti veliku štetu. S druge strane, Zapad mora biti jako oprezan. Zna se, primjerice, tko je Oleg Deripaska, kralj aluminija. Kada su 2018. godine zapadne sankcije ciljale njega, cijena aluminija na svjetskom tržištu skočila je za 20 posto. Time su najviše bile pogođene zapadne države, pa se to vrlo brzo saniralo", istaknuo je Cvrtila.
