Stotine novih požara nastavlja u subotu pustošiti amazonsku prašumu u trenutku dok raste međunarodni pritisak na brazilskog predsjednika Jaira Bolsonara da obuzda požare u plućima svijeta. Sudbina najveće tropske šume na planetu koju već danima proždire plamen u fokusu je summita G7, koji se ovaj vikend održava u francuskome Biarritzu.
Po posljednjim službenim podacima, od siječnja 2019. na području Amazonije zabilježena su čak 78.383 požara, što je rekordan broj od 2013. otkad se o tomu vodi evidencija. Stručnjaci kažu da su požari posljedica krčenja šuma, uz otegotnu okolnost velike suše koja će se nastaviti i tijekom rujna.
Bolsonaro negira krivnju
Više od polovine požara gori diljem Amazonije, a po podacima Nacionalnog instituta za svemirska istraživanja (INPE) između četvrtka i petka planula su nova 1663. Početkom kolovoza otpušten je šef INPE-a pošto je objavio podatke o pretjeranom krčenju šuma koje Jair Bolsonaro smatra neistinitima. Izneseni podaci su pokazali da je krčenje šuma tijekom srpnja bilo gotovo četiri puta veće nego u istome mjesecu 2018. godine. Podaci su objavljeni dan nakon što je predsjednik države najavio da će u borbu protiv vatrene stihije i protiv kriminala u regiji poslati vojne snage.
Uz povike "Spasite Amazoniju" u petak je u Sao Paulu i Rio de Janeiru prosvjedovalo više tisuća ljudi, a demonstracije su, na poziv nevladinih organizacija održane i ispred veleposlanstava i konzulata Brazila u raznim državama svijeta. Poziv je uputio i pokret mlade švedske aktivistice Grete Thunberg.
Kontroverzni sporazum
Francuski predsjednik Emmanuel Macron u petak je optužio Jaira Bolsonara da "laže" kada govori o svojem angažmanu na zaštiti okoliša te je najavio da se u takvim okolnostima Francuska protivi kontroverznom sporazumu EU-Mercosur.
EU i Mercosur, blok zemalja koji čine Argentina, Brazil, Paragvaj i Urugvaj, krajem lipnja postigli su politički dogovor o novome trgovinskom sporazumu koji bi za obje strane trebao stvoriti mogućnost za održivi rast uz istodobno jamčenje zaštite okoliša i očuvanje interesa potrošača u EU-u i osjetljivih gospodarskih sektora.
Uništenje zbog poljoprivrede
Amazoniju nagrizaju dvije poljodjelske djelatnosti - uzgoj goveda i genetski modificirane soje - čime se može protumačiti dramatično širenje šumskih požara u tom dijelu Brazila, misle znanstvenici.
"Ekstenzivan uzgoj goveda je glavni čimbenik krčenja amazonske prašume. Nešto više od 65 posto amazonske krčevine danas je pod pašnjacima", rekao je Romulo Batista, istraživač u Greenpeaceu.
Brazil je najveći svjetski izvoznik govedine. Ta je zemlja u 2018. izvezla rekordnih 1,64 milijuna tona tog mesa, pokazuju podatci Brazilskog klastera izvoznika mesa. Glavna tržišta su Kina, zatim Egipat i Europska unija.
Naslov najvećeg izvoznika govedine Brazil može zahvaliti više nego dvadesetogodišnjem razdoblju spektakularnog rasta. Primjerice, između 1997. i 2016. izvoz govedine se udeseterostručio, težinski i cjenovno. Tržištem vladaju tri mastodonta: JBS, Minerva i Marfrig. Gotovo 6,5 posto iskrčene površine namjenjuje se uzgoju poljoprivrednih kultura.
Najveći svjetski izvoznik soje
Brazil koji je i dosad bio najveći svjetski izvoznik soje, ispred Sjedinjenih Država, u 2018. je izvezao rekordnih 83,6 milijuna tona, ili 22,6 posto više nego godinu prije, objavilo je brazilsko ministarstvo gospodarstva.
Taj se uspjeh tumači ponajprije apetitom Kine, najvećim potrošačem brazilske soje koja je uglavnom GMO: zbog trgovinskog rata koji Peking i Washington vode već gotovo godinu dana, Kina se sve više okreće Brazilu u kupnji stočne hrane. Izvoz brazilske soje u Kinu lani je skočio gotovo 30 posto.
Soja je bila jedna od glavnih kultura koja je 'grickala' područje amazonske šume. No nakon moratorija uvedenog 2006. "manje od dva posto soje uzgojene u Amazoniji dolazi s površina iskrčenih nakon 2008.", dodaje Batista.
I Europa je potrošač brazilske soje koju uglavnom upotrebljava u prehrani stoke, ponajprije peradi i svinja, navodi Greenpeace. Uzgoj soje je 1970-ih u Brazilu doživio nevjerojatan uspon kada su se proizvođači s juga selili u središte i na zapad zemlje i kada su se pojavile nove metode uzgoja i primjene pesticida.
