Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg u četvrtak je prvi put posjetio Kijev od početka ruske invazije punih razmjera kako bi pružio podršku Ukrajini koja se priprema za pokretanje protuofenzive.
Pogled na čelnika NATO-a u Kijevu šalje najjasniju moguću poruku Moskvi da savez u potpunosti stoji iza Ukrajine iako ta nacija još nije država članica.
Jens Stoltenberg i bilo koje drugo službeno izaslanstvo NATO-a, do sada su se suzdržavali od putovanja u Ukrajinu od početka rata, piše Sky News.
Bilo je to zbog zabrinutosti da bi se ovo moglo smatrati pretjerano provokativnim ili eskalirajućim s obzirom na to da NATO nije izravno strana u sukobu, iako su čelnici mnogih saveznika više puta putovali.
Međutim, samo nekoliko dana nakon što su se pojavile slike ruskog predsjednika Vladimira Putina kako posjećuje trupe u regijama južne i istočne Ukrajine pod ruskom okupacijom, glavni tajnik NATO saveza obavio je ovo putovanje u glavni grad Ukrajine.
Poticaj za ukrajinskog predsjednika
Visoko rizičan posjet značajan je poticaj za ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i ukrajinske oružane snage nakon što je veliko curenje tajnih američkih vojnih dokumenata otkrilo razmjer golemih izazova s kojima se suočavaju dok su zalihe streljiva i oružja pri kraju.
Ukrajina se priprema za veliku protuofenzivu za koju se očekuje da će biti pokrenuta u proljeće koja treba probiti ukorijenjene ruske linije u istočnoj regiji Donbasa i u južnoj regiji u Hersonu u dosad najtežim vojnim operacijama.
Od početka rata, šef NATO-a je okupio saveznike da podrže Ukrajinu, ali savez kao cjelina igra samo ograničenu ulogu u pružanju pomoći ukrajinskoj vladi.
Ukrajina ne uživa kolektivnu sigurnost
To je zato što Ukrajina unatoč tome što se želi pridružiti još nije država članica pa ne uživa kolektivnu sigurnost koju pruža taj status.
Umjesto toga, glavne napore u opskrbi Ukrajine oružjem i streljivom provode pojedinačne zemlje NATO-a u sklopu inicijative koju vodi SAD pod nazivom Ukrajinska kontaktna skupina, koja također uključuje zemlje koje nisu države članice.
Najveći utjecaj ruskog rata u Ukrajini na NATO bilo je poticanje Finske i Švedske da podnesu zahtjev za članstvo prekidajući dugotrajni status neutralnosti.
NATO saveznici ojačali vlastitu obranu
Finska je ranije ovog mjeseca postala 31. članica NATO-a, a očekuje se da će je Švedska slijediti do sastanka saveznika na velikom samitu u Litvi u srpnju.
Osim toga, NATO saveznici značajno su ojačali vlastitu obranu kako bi odvratili prijetnju od ruskih napada, s više vojnika, brodova i ratnih zrakoplova danas na puno višoj razini pripravnosti nego prije godinu dana.
Moskva smatra NATO neprijateljskim vojnim savezom koji je sklon uplitanju u ono što ona vidi svojom sferom utjecaja. Ukrajina je stekla samostalnost od Sovjetskog Saveza predvođenog Rusijom 1991.
