U sklopu obilježavanja 9. siječnja kroz središte Banje Luke vlasti su organizirale paradu s oko tisuću i pol sudionika, od čega 500-injak naoružanih policajaca od kojih su neki bili kostimirani u odore srpske vojske iz Prvog svjetskog rata te vatrogasaca, pripadnika civilne zaštite, ratnih veterana, studenata, ali i lokalnog ogranka kontroverzne ruske motorističke udruge “Noćni vukovi”, koja promiče interese politike Vladimira Putina, a njenom vođi Aleksandru Zaldostanovu zabranjen je ulazak u BiH jer je proglašen prijetnjom za nacionalnu sigurnost.
Parada je protekla bez ikakvog znakovlja BiH, no uz brojne zastave RS-a i Srbije, a intonirane su samo entitetska i srbijanska državna himna.
Iako su iz Dodikovog Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) svoje članove pozvali na što masovnije okupljanje u središtu Banje Luke, paradu je pratilo manje ljudi nego što ih je potkraj prošle godine sudjelovalo u prosvjedima skupine “Pravda za Davida”.
"Ove godine proslavljamo dan rođenja RS u miru, u stabilnoj Republici, u Republici koja se kreće sigurnim korakom, koja mora razvijati političku stabilnost. Očekujem i da se okupimo svi oko onog što su interesi RS, da radeći ono što su interesi RS ne vodimo računa o tome kojoj političkoj stranci pripadamo, već da smo svi u okviru jedne stranke koja se zove Republika Srpska“, rekla je predsjednica RS Željka Cvijanović navodeći da je obaveza svih da se ne zaborave svi oni životi koji su dati za njeno stvaranje.
Tragikomična megalomanija jezivog porijekla
Kada bi se ovu paradu analiziralo ne uzimajući u obzir blisku povijest, izgledala bi tragikomično - megalomansko marširanje koje u nedostatku vojske odijeva policiju u uniforme iz Prvog svjetskog rata vojske protiv koje su ljudi s tih prostora ratovali.
No taj dan je sve samo ne bezazlen.
U Republici Srpskoj 9. siječnja obilježavaju u znak sjećanja na taj datum iz 1992., kada je samozvana “skupština srpskog naroda”, kojom su upravljali Radovan Karadžić i Momčilo Krajišnik, donijela odluku o proglašenju “republike srpskog naroda u BiH”.
Bio je to pokušaj da se spriječi proglašenje neovisnosti BiH od SFRJ, iako se bivša jugoslavenska federacija do tada praktično raspala nakon osamostaljenja Hrvatske i Slovenije, a ujedno je predstavljao uvod u nasilnu uspostavu protuzakonite vlasti u dijelovima BiH, nakon čega su uslijedili masovni entički progoni Hrvata i Bošnjaka s tih teritorija.
Izigravanje Ustavnog suda
Upravo je ta činjenica bila razlogom da Ustavni sud BiH proglasi 9. siječnja neustavnim kao entitetski praznik, no vlasti u RS predvođene Miloradom Dodikom, sadašnjim predsjedateljem Predsjedništva BiH, presudu Ustavnog suda su najprije ignorirale, a potom su 2016. godine raspisali referendum s pitanjem biračima u tom entitetu da se 9. siječnja ipak nastavi obilježavati kao “Dan republike”.
Na temelju rezultata tog referenduma u listopadu 2016. godine donijeli su novi zakon kojim su 9. siječnja ponovo proglasili entitetskim praznikom, što su hrvatski i bošnjački zastupnici u parlamentu RS bojkotirali.
Klub Bošnjaka u Vijeću naroda RS nakon toga je podnio novu žalbu Ustavnom sudu BiH u svezi s tim zakonom, no pravorijek u ovom slučaju još nije donesen.
Nastavite obilježavati - kao spomendan za žrtve
Potpredsjednik RS, Ramiz Salkić kaže da nastavak obilježavanja 9. siječnja kao Dana RS predstavlja negiranje odluke Ustavnog suda BiH, koji je izričito zabranio obilježavanje tog datuma kao Dana Republike Srpske.
„To predstavlja i negiranje stava Venecijanske komisije koja je priopćila da taj datum nije primjeren da se obilježava kao dan entiteta, odnosno da nastavak obilježavanja tog datuma može dovesti do diskriminacije. Činjenica da je Narodna skupština RS pokušala formalno ispoštovati odluku Ustavnog suda BiH te da je donijela zakon da se deveti siječnja obilježava kao Dan RS, ne predstavlja implementaciju te odluke, već izigravanje i ismijavanje suštine te odluke, ali i nepoštovanje Ustavnog suda BiH“, kaže Salkić za DW
Što o tom danu misli jasno je rekao nakon što je Skupština donijela poseban zakon prema kojem se 9. siječnja slavi kao Dan republike Srpske. "Ako se nastavi s obilježavanjem, čini se sasvim logičnim i normalnim da se taj dan počne obilježavati kao dan sjećanja na sve žrtve zločina počinjenih na prostoru Republike Srpske", komentirao je.
Čoviću nisu smetali ratni zločinci
Ipak, kako se još čeka odluka Ustavnog suda uz novoj žalbi, Zakon o Danu RS, u kojem stoji kako on obilježava 9. siječnja, još je na snazi. Doduše, što o tome misle u svijetu i BiH, jasno je dano do znanja - Banjalučku proslavu ignorirali su gotovo svi predstavnici diplomatskog zbora u BiH, osim ruskog veleposlanika. Ali zato su u njoj su sudjelovali predsjednica srbijanske vlade Ana Brnabić i srbijanski ministar obrane Aleksandar Vulin, kao i patrijarh Srpske pravoslavne crkve Irinej. Odmah u prvom redu sjedio je predsjednik HDZ BiH Dragan Čović, kojega su posebice pozdravili kao “voditelja izaslanstva hrvatskog naroda”. I taj bivši hrvatski član predsjedništva gledao je kako se predsjednica RS dodijeljuje najviše odlikovanje čovjeku koji je u Hrvatskoj osuđen za ratni zločin.
ŠEFICA REPUBLIKE SRPSKE ODLIKOVALA ČASNIKA OSUĐENOG ZA RATNE ZLOČINE U HRVATSKOJ: ‘Bio je neustrašiv ratnik’
No o samom danu, međunarodni predstavnici uglavnom govore prilično suzdržano. "Ustavni sud BiH odlučivao je o usklađenosti 9. siječnja kao Dana RS sa Ustavom BiH i utvrdio da je obilježavanje tog dana neustavno. Želimo istaknuti naš ranije izrečeni stav da OHR nije protiv toga da RS ima svoj dan, ali to se mora urediti u skladu s ustavnim okvirom BiH. Također, pozivamo sve političare da pokažu odgovornost i da se uzdrže od negativne retorike i djelovanja“, rečeno je DW u Uredu visokog predstavnika.
No čini se da je u tome i problem.
'Kriju se iza paravana nacionalizma'
"Duže od 20 godina BiH živi u vrtlogu negodovanja, osporavanja, sukoba i na tome opstaju etnonacionalne politike. To je hrana etnonacionalistima koji se kriju iza paravana patriotizma i nepoštovanja prava pojedinaca građana, a u temelju jesu paradoksi: svi se zaklinju u poštovanje zakona i ustava i pri tome je najnormalnije da se odluke Ustavnog suda ne provode“, kaže za DW analitičarka Tanja Topić navodeći da je međunarodna zajednica oličena u OHR zapravo sastavni dio pravno-političkog sustava u zemlji.
"Sve reforme i procese prepustio je domaćim snagama, koje su za suverenitet zemlje deklarativno i većim dijelom za gašenje OHR, a pri tom stalno napadaju unutrašnji suverenitet države. Zaklinju se u pravnu državu i europski put zemlje, a kao plemenske poglavice vladaju svojim etnoplemenima. Politički život je ovdje sveden na beskonačno okretanje pokvarene gramofonske ploče, oko istih događaja iz godine u godinu isto se reagira, kao da je život stao, a mi kao pojedinci, a i društvo, nismo iskoračili iz prošlog stoljeća. I što je najgore, to će potrajati“, zaključuje Topić.
