Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović ( na slici) u srijedu je u Banjoj Luci uručila entitetska odličja dodijeljena u povodu obilježavanja 9. siječnja, neustavnog praznika kojega u tom entitetu obilježavaju kao "Dan RS", a među odlikovanima su predsjednica srbijanske vlade Ana Brnabić, ali i bivši časnik JNA Slavko Lisica, koji je u Hrvatskoj osuđen zbog ratnih zločina počinjenih na području Šibenika 1991. godine.
Brnabić u društvu Karadžića i Mladića
Brnabić je od Cvijanović dobila "orden RS na lenti", a riječ je o odličju kojega su 1993. godine ustanovile tadašnje samozvane vlasti bosanskih Srba. Nositelji tog odličja su Radovan Karadžić, Ratko Mladić, Biljana Plavšić te Momčilo Krajišnik, bivši dužnosnici bosanskih Srba koji su svi osuđeni za ratne zločine pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY).
Srbijanska premijerka je u Banjoj Luci kazala kako je sretna jer je dobila ovo odličje ističući kako je to dokaz "odgovorne politike" koju Beograd, odnosno vlast predvođena Aleksandrom Vučićem, vodi prema RS.
"To nadilazi uobičajene okvire bilateralne suradnje", kazala je Brnabić dodajući kako Srbija nastavlja konstantno brinuti za opstanak i napredak RS.
Predsjednica srbijanske vlade pozvala je na izgradnju mira i stabilnosti "bez zaborava prošlosti", a najavila je kako će Srbija nastaviti aktivno podupirati RS.
Cvijanović: Lisica je bio neustrašiv ratnik
Slavko Lisica umro je u Beogradu još 2013. godine, a u srijedu je odličje, koje mu je dodijeljeno posthumno, uručeno njegovom sinu. Cvijanović je kazala kako je on odličje zaslužio kao neustrašivi ratnik i borac za slobodu srpskog naroda. Lisica je bio general vojske bosanskih Srba, a prije toga je imao karijeru časnika JNA koju je okončao u činu pukovnika u tzv. Kninskom korpusu, kojim je zapovijedao Ratko Mladić.
Presudom Županijskog suda u Šibeniku Lisica je 1998. proglašen krivim za ratne zločine i osuđen na petnaest godina zatvora jer je kao zapovjednik oklopnih i topničkih postrojbi u sastavu Kninskog korpusa u rujnu 1991., temeljem Mladićeva naloga, zapovjedio topničke napade na Šibenik. U tim je napadima poginula jedna ženska osoba, a oštećena je katedrala Sv. Jakova, crkva Sv. Frane, samostan Sv. Frane, Biskupska palača, Nova crkva, tvrđava Sv. Mihovila, Knežev dvor – spomenici kulture I kategorije, crkva Sv. Ane, Palača Šižgorić-Galbijani, kuća Chiabo, zgrada teatra, kuća Iljadica, Mala Logga – spomenici kulture te veliki broj grobova, nadgrobnih ploča i spomenika na starom gradskom groblju. Oštećena je i gradska Vijećnica, crkva Sv. Ivana, crkva Sv. Vida, objekti i oprema TLM “Boris Kidrič”, “Vinoplod-Vinarije”, objekti TEF-a, tvornice plastičnih prerađevina “Poliplast”, “Izgradnje”, RO “Luka”, hoteli “Jadran” i “Krka”, objekti, oprema i 120 vozila “Autotransporta”.
Vrhovni sud Hrvatske presudu Lisici potvrdio je 2001. godine odbivši njegovu žalbu na presudu šibenskog suda.
