Rastuće temperature i sve slabije atmosferske struje: zbog klimatskih promjena vjerojatno ćemo biti suočeni sa sve ekstremnijim vremenskim prilikama, poput sadašnjih poplava. Čak i Mjesec stvara probleme, piše DW.
Više od stotinu ljudi stradalo je u poplavama koje su ovog tjedna uništile nebrojene kuće i prometnice u Njemačkoj, Belgiji i Nizozemskoj. Još je veći broj nestalih. Ljudi koji su izgubili svoje najbliže ili svu svoju imovinu i dalje su u potpunom šoku.
Do sada je poplava takvih razmjera u Njemačkoj bilo samo jednom u nekoliko desetljeća. Ali zbog klimatskih promjena, upozoravaju meteorolozi, takvih ekstremnih vremenskih nepogoda ubuduće bi moglo biti sve češće.
"Ekstremno jake kiše bit će sve učestalije i to u sve toplijem svijetu", kaže u intervjuu za DW stručnjak za klimatske promjene Andreas Fink s Instituta za meteorologiju i klimatska istraživanja na Tehnološkom institutu u Karlsruheu.
Topliji zrak može akumulirati više vode
Jedan od razloga je taj što se zbog globalnog zagrijavanja mijenja i atmosfera.
"Sa svakim porastom temperature od jednog stupnja, atmosfera može upiti oko sedam posto više vlage", kaže Sebastian Sippel s Instituta za klimu i atmosferu, na švicarskom Tehničkom sveučilištu u Zürichu.
"Ta dodatna vlaga, koja je uzrok zagrijevanja, dugoročno izaziva veće količine padavina, naročito jake kiše." Pritom stručnjaci ne sumnjaju da klimatske promjene koje uzrokuje čovjek zagrijevaju atmosferu.
"U godini 2021. više se ne postavlja pitanje jesu li tome doprinijele klimatske promjene. Pitanje je samo koliko", kaže povodom aktualnih poplava u Njemačkoj Carl-Friedrich Schleussner, šef istraživačke grupe na Geografskom institutu Univerziteta Humboldt u Berlinu.
Slabiji „jet stream"
Još jedan aspekt koji vjerojatno ima veze s ekstremnim vremenskim događajima, kao što su poplave u Njemačkoj i susjednim zemljama ili toplotni val na zapadnoj obali SAD-a i Kanade, još uvijek nije sasvim razjašnjen, ali stručnjaci smatraju da on igra važnu ulogu.
Radi se o atmosferskim strujanjima koja zapravo pomažu da se na našim umjerenim geografskim širinama područja visokog i niskog tlaka uvijek brzo kreću dalje.
Stručnjaci za klimu poput Andreasa Flinka polaze od toga da je „jet stream", zapadni vjetar koji puše na visini od oko devet kilometara iznad Sjevernog pola, posljednjih godina izgubio na snazi, što je dovelo do oscilacija u nekada konstantno stabilnom zračnom toku.
"Te oscilacije uzrokuju valove koji se onda zadržavaju na istom mjestu i mogu, u ovisnosti od toga gdje se nalaze, izazvati ekstremne valove vrućine, kakve smo doživjeli u Sjevernoj Americi, ili mogu izazvati poplave", objašnjava Flink.
Dakle područje visokog i niskog tlaka se onda ne pokreće tako snažno. Kod polja niskog tlaka "Bernd” (koja je obilnim padavinama izazvala aktualne poplave u Njemačkoj, prim. red.) imali smo upravo tu situaciju da je došlo do "zastoja” iznad jednog mjesta.
Stručnjaci polaze od toga da do zastoja "jet streama” dolazi zbog temperaturnih razlika između Arktika i tropskog pojasa. Na Arktiku se temperature povećavaju, temperaturne razlike se smanjuju, što dovodi do slabijeg strujanja zraka.
Gore poplave zbog Mjeseca?
Još jedna stvar zabrinjava kada je riječ o poplavama: u sljedećem desetljeću i oseka i plima će biti ekstremniji nego inače. Razlog tomu je neujednačenost u Mjesečevoj orbiti. Ta promjena se doduše pojavljuje jednom u oko 18 godina - ali kada se sljedeći put pojavi, u sljedećem desetljeću, razina mora će zbog globalnog zagrijevanja dovoljno porasti da bi bilo razloga za zabrinutost.
"Na polovini mjesečevog ciklusa dugog 18,6 godina, intenzitet oseke i plime na Zemlji slabi: plima je niža nego inače, a oseka viša", objašnjeno je na internet stranici američke svemirske agencije NASA.
"U drugoj polovini ciklusa vodostaji postaju ekstremniji: plima je viša, a oseka niža."
Znanstvenici pretpostavljaju da će poplave dugo trajati, što bi moglo imati katastrofalne posljedice. U kombinaciji sa sve većim brojem ekstremnih vremenskih nepogoda, koje klimatske promjene sa sobom donose, to su uznemirujuće vijesti.
