Krajem prošlog tjedna svijet je obišla snimka zbunjenog predsjednika Srbije Aleksandra Vučića koji, dok ga Trump hvali kako je potpisao premještanje srpske ambasade iz Tel Aviva u Jeruzalem, pogledava suradnike i vrti potpisane papire.
Ni danas nije jasno što sve piše u sporazumu i je li Vučić uopće znao što mu je stavljeno na potpis. Njegovi suradnici kažu da to ništa još nije gotovo.
Na dio snimke prvi je ukazao švedski diplomat Carl Bildt, a zatim su je podijelile stotine tisuća korisnika interneta. Ozbiljniji političari govorili su kako je Srbija obvezom premještanja veleposlanstva u Jeruzalem došla u društvo SAD-a i Gvatemale, koje su to jedine najavile. Ljudi iz njegova kabineta kažu da oni na to nisu primorani.
"Mi za sada ništa nismo prihvatili i ništa nije potpisano. Ta točka nije na našem papiru, znate da je ta točka na papiru Prištine a ne na papiru Srbije, nema je na našem papiru tako da ćemo vidjeti kako će se situacija razvijati", kazala je savjetnica predsjednika Srbije Suzana Vasiljević.
Dodaje da nema premještanja ako Izrael prizna Kosovo. Iz Prištine kažu da su ih priznali još isti dan. Službeni Izrael šuti. Politolozi kažu, potpisano se mora poštovati, a sam sporazum može bitno utjecati na buduće odnose u regiji.
"Ja mislim da bi bila velika pogreška sa stanovišta srpskih interesa sada ne držati se sporazuma bez obzira je li im to došlo na brzinu, jesu čitali ili ne, jer ta dva sporazuma nisu bila jednaka za Srbiju i Kosovo. Time bi, kao prvo, pokazali da se ne drže sporazuma koji su potpisali te bi izgubili vjerodostojnost, i drugo, ja mislim da je uključivanje Izraela glavni dobitak za Srbiju", smatra Dejan Jović, profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu.
Jović smatra da će ovakav sporazum, koji ustvari odgovara svima, pun bliskoistočnih tema, u kojem se Kosovo naziva muslimanskom državom, imati posljedica za odnose u BiH gdje će srpski član Predsjedništva također tražiti premještanje veleposlanstva u Jeruzalem.
"Ima potencijala da bude vrlo važan sporazum i da promjeni odnose snaga na Balkanu, rekao bih, posebno u BiH, a i hrvatska politika bi o tome trebala voditi računa", naglasio je Jović.
Za dio analitičara u Srbiji, ovakav sporazum znači konačno okretanje zapadu.
"Integrirate prostor zapadnog Balkana u kojem su dvije nove članice NATO-a. Sada je i NATO-u u interesu da taj prostor bude infrastrukturno integriran", kazala je Jelena Milić iz Centra za Euroatlantske studije u Beogradu.
S druge strane, premještanje veleposlanstva je protivno europskoj politici, kao i vojne vježbe s Bjelorusijom, koje su pod pritiskom Bruxellesa otkazane.
"U narednom periodu nećemo sudjelovati u bilo kakvim vježbama ili vojnim aktivnostima, ni s NATO-om ni s ODKB, ni s Rusijom, ni sa SAD, ni s Kinom, ni s Europskom unijom, ni sa istokom ni sa zapadom", izjavio je srpski ministar obrane Aleksandar Vulin.
Cijela priča je daleko od završetka. Nakon sporazuma s Amerikancima, Srbija i Kosovo nastavljaju svoje pregovore, ali dalje pod kapom Europske unije
