Sjeverna Koreja krijumčari streljivo u Rusiju kako bi pomogla Vladimiru Putinu u invaziji na Ukrajinu, pokazuju najnoviji podaci.
Sjedinjene Države tvrde da čelnik zemlje Kim Jong-un tajno isporučuje "značajan broj" topničkih granata, ali inzistiraju da one nisu dovoljne da zaustave niz ruskih povlačenja. To je posljednji znak da Rusima ponestaje oružja nakon ukrajinske tvrdnje da je Rusija naručila oko 2400 iranskih dronova, prenosi The Sun.
Sjeverna Koreja pokušala je podvaliti priču da je oružje namijenjeno kupcima na Bliskom istoku i Sjevernoj Africi, rekao je glasnogovornik američke Nacionalne sigurnosti John Kirby. Ipak, SAD tvrdi da streljivo sjevernokorejskih granata nije bilo dovoljno da zaustavi rusko povlačenje.
Rusima ponestaje projektila?
Zapadni dužnosnici uporno su tvrdili da Rusiji ponestaje visokotehnoloških projektila zbog sankcija. U međuvremenu, bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev izjavio da će se Rusija zaštititi i izazvati globalni nuklearni rat ako Ukrajina pokuša vratiti zemlju koju je Putin anektirao. Izrekao je to nakon što je Sjeverna Koreja ispalila 23 projektila u more dok napetosti s Južnom Korejom ponovno rastu.
Sjevernokorejski vođa Kim Jong-un
Podsjetimo, na Korejskom poluotoku odvija se jedna od najnapetijih drama u posljednjih 70 godina. U srijedu je došlo do razmjene vatre tijekom vojnih manevara SAD-a i Južne Koreje, operacije "Budna oluja", u kojoj stotine ratnih zrakoplova simuliraju napade 24 sata dnevno. Obje strane lansirale su projektile u more preko crte razgraničenja, a Sjeverna Koreja ispalila je i više od stotinu komada artiljerijskog streljiva na područje demilitarizirane zone.
Razmjena paljbe počela je sjevernokorejskim lansiranjem najmanje 23 projektila u more, od kojih je jedan pao manje od 60 kilometara daleko od obale Južne Koreje. Zbog toga su se, prvi put nakon mnogo godina, u Južnoj Koreji začule sirene za zračnu opasnost. Sporni projektil nije pao u teritorijalne vode, nego u južnokorejsku ekskluzivnu ekonomsku zonu, no prešao je sjevernu graničnu crtu, osporavanu crtu pomorskog razgraničenja između dviju Koreja.
Prekršen sporazum
Ispalivši više od 100 komada artiljerijskog streljiva u demilitariziranu zonu, Sjeverna Koreja prekršila je sporazum iz 2018. godine kojim su se Pjongjang i Seul složili da neće izvoditi neprijateljske akcije u pograničnim područjima. Samo nekoliko sati prije nego što je Sjeverna Koreja ispalila svoje projektile Pjongjang je zahtijevao da Washington i Seul zaustave vježbe, upozoravajući da se "vojna silovitost i provokacije više ne mogu tolerirati."
Sjeverna Koreja je kasnije tijekom dana potvrdila da su lansiranja odgovor na vojne vježbe. "Neumjereni potezi neprijateljskih snaga u smjeru vojnog sukoba stvorili su smrtno ozbiljnu situaciju na Korejskom poluotoku", rekao je Pak Jong Chon, tajnik Centralnog komiteta sjevernokorejske Radničke stranke. U svojoj izjavi skrenuo je pozornost kako čak i ime vježbe asocira na "Pustinjsku oluju" i rekao kako broj uključenih zrakoplova dokazuje da je vježba "agresivna i provokativna".
Situaciju prate susjedi. Kina nakon posljednjeg Kongresa komunističke partije teži jačim odnosima sa Sjevernom Korejom. Na oprezu je i Japan, koji je jedan sjevernokorejski projektil preletio početkom listopada. "S obzirom na pojačane napetosti na Korejskom poluotoku, želio bih sazvati Vijeće za nacionalnu sigurnost što je prije moguće. U tom smislu moram dobiti detaljno izvješće. To je sve", rekao je japanski premijer Fumio Kishida.
Sve o ratu u Ukrajini iz minute u minutu pratite ovdje.
