Dok se posljednjeg tjedna medijski prostor punio reakcijama srbijanskih političara na hrvatsku blokadu otvaranja poglavlja 26 (koje se odnosi na obrazovanje i kulturu) Srbiji, vijest o austrijskom zahtjevu da se zamrznu pristupni pregovori Turske s Europskom unijom prošla je gotovo nezapaženo. Ipak, upravo ona otkriva mnogo o trenutnom stavu većine zemalja članica EU prema daljnjem proširenju.
Prema analizi europskog Politica, portala specijaliziranog za europske poslove, većina zemalja članica se trenutno protivi daljnjem proširenju Europske unije.
Politico u svojoj analizi podsjeća na riječi povjerenika za proširenje Europske unije, Johannesa Hahna. On je na summitu za Zapadni Balkan, koji se održao 7. prosinca ove godine, izjavio kako bi se države kandidatkinje trebale bi prije svega pozabaviti gospodarskim razvojem i borbom protiv korupcije. Iako, napomenuo je i da “svaka država sama određuje brzinu kojom će se voditi pristupni pregovori".
Zemlje Zapadnog Balkana - nerealno je očekivati članstvo prije 2027.
Većina zemalja Zapadnog Balkana, pa tako i Srbija, se pridruženju EU ne mogu nadati prije 2027. godine. Šanse za pridruživanje Srbije te godine su, procjenjuje Politico, 80%, te se zemlju hvali zbog njezinog usklađivanja zakona s europskim zakonodavstvom. Smatra ju se i stabilizacijskim faktorom regije, no ističe se da posljednjih godina nije polučila značajnije rezultate u borbi protiv korupcije, a problematična je i njezino nepriznavanje Kosova.
Osim političke nevoljkosti za proširenjem Unije na europskoj razini, postoji i regionalna politička slagalica na koju se treba paziti. Makedonija se, recimo, članstvu u Uniji ne može nadati dok se zove Makedonijom, zbog spora oko imena s Grčkom (koja smatra da je ime Makedonija neizravna teritorijalna pretenzija na istoimenu regiju u Grčkoj). Kosovo i Crna gora trebale bi se pridružiti EU kad i Srbija, no dok se Crna Gora teško bori s korupcijom, Kosovo je posebno problematično jer, osim problema korupcije, nije ni međunarodno priznato. Za Bosnu se misli da bi, zbog svog problematičnog unutarnjeg uređenja, Uniji mogla pristupiti mnogo kasnije od susjednih zemalja.
Ipak, zemlje Zapadnog Balkana sebe već smatraju dijelom Europe. Politico citira izjavu Tanje Mišćević, šefice pregovaračkog tima Srbije s EU-om, koja je upozorila da Schengenski sistem ne može funkcionirati, te energetska unija ne može biti ostvarena, bez zemalja Zapadnog Balkana.
Niti jedna od država kandidatkinja neće saznati ništa novo o datumu pridruživanja iduće godine - Europska unija obećala je dati nove informacije tek 2018.
