Upitan odriče li se Sotone i odriče li se Islama, Mohammed je odgovorio potvrdno, nakon čega je kršten, pa je svoje muslimansko ime zaboravio i dobio novo, kršćansko. Od sada Muhammeda će svi zvati Martin.
Mohammed, danas Martin, tvrdi kako se na kršćanstvo počeo preobraćati još u Iranu, pa kada su tamo počele padati prve kršćanske glave i on se dao u bijeg. Nitko njegovo osobno preobraćenje ne dovodi u pitanje, a najmanje svećenik, niti su to od njega tražile vlasti u Njemačkoj od koje traži azil za sebe i članove svoje obitelji. Međutim, činjenica je kako je odbacivanje Islama i prihvaćanje Kršćnstva, u Iranu i Afganistanu kažnjivo dugogodišnjim zatvorom, pa čak i smrću te je stoga manje vjerojatno kako će obitelj Zonoobi njemačke vlasti poslati nazad.
I sam svećenik svjestan je situacije u kojoj se nalaze ljudi koje pokrštava, ali niti jednoga čovjeka koji mu je ušao u crkvu do sada nije odbio. "Svjestan sam kako ovdje navraćaju i ljudi koji se nadaju nekakvoj pomoći oko dobivanja azila. Pa ipak, ja ih sve pozivam da nam se pridruže, jer znam tko god uđe u ovu crkvu neće iz nje izaći ne promijenjen", rekao je svećenik i dodao kako se samo 10 posto obraćenika nikada ne vrati.
Vesam Heydari također se sa Islama preobratio na Kršćanstvo. On je to učinio u Norveškoj, još 2009., ali ta mu je zemlja odbila dati azil jer nisu povjerovali kako se kršćane u Iranu progoni, pa je zaštitu zatražio od Njemačke. Njega ljuti što mnogi njegovi sunarodnjaci iskorištavaju pokrštavanje u svrhu dobivanja azila, jer to, tvrdi, otežava situaciju pravim Kršćanima, poput njega, da dobiju papire.
"Većina Iranaca ovdje se ne obraća iz uvjerenja. Oni samo žele ostati u Njemačkoj", rekao je Heydari.
I druge crkve u Njemačkoj bilježe slične slučajeve. Luteranske crkve u Hannoveru i Rhinelandu ttakođer su primile veći broj izbjegličkih obitelji koje su, sa Islama prešle na Kršćanstvo. U crkvi pastora Gottfrieda Martensa, samo je ove godine broj vjernika sa 150 porastao na čak 600, a novi svakodnevno pristižu.
Malo je pomogla izjava kancelarke Angele Merkel, kako je i Islam sastavni dio Njemačke države i kulture.
