Prema sluzbenim podacima, dostupnim u starijim enciklopedijskim izdanjima, Slovenija se u razdoblju od 1956. do 1991. godine protezala na 20.251 kvadratnom kilometru, dok danas zauzima 20.273 kvadratna kilometra. Toliko se barem navodi u sluzbenim podacima, kao i u nesluzbenoj i ekstremno popularnoj Wikipediji, sto znaci da se teritorij Dezele protegnuo za cak 22 kvadratna kilometra.
Analiza te neobicne zemljopisno-politicke cinjenice, a poduzeo ju je jedan istarski geodezijski strucnjak koji zeli ostati anoniman, pokazuje kako su slovenski kartografi u svoje drzavno ozemlje ucrtali sve sporne tocke uz drzavnu granicu o kojima ce svoj pravorijek ovog ljeta izreci Arbitrazna komisija, ali i 5,6 kvadratnih kilometara zemlje uz Dragonju koja je slovenskim tvrtkama ustupljena uz tu pogranicnu rijeku kako bi na nju prosirili solanu i vinograde.
Statisticki kriterij, sto ga je primijeniosugovornik Novog lista, jedna je od cetiri legitimne metode za odredivanje drzavne granice. Preostali su katastarski, povijesni i jurisdikcijski kriterij, kojim se ocito koristi hrvatska strana u arbitraznom postupku, pozivajuci se na dokumente nastale nakon 1945. godine.
Primijene li se pak statisticki kriterij i podaci s web stranice slovenske geodetske drzavne uprave, uz pomoc ortofoto snimaka i kalkulatora teritorija, vidljivo je gdje je Slovenija pronasla teritorij koji prije nije imala upisan u svoje ozemlje.
Slovenija je, vidljivo je iz tih podataka, u svoj teritorij upisala sva sporna mjesta uz drzavnu granicu s Hrvatskom. To su dvije tocke u Medimurju, Hotiza i Poturen-Novakovec te dva podrucja na Zumberackoj gori.
