Švicarski birači odbacili su u nedjelju na referendumu velikom većinom glasova prijedlog uvođenja zajamčenog minimalnog dohotka za sve građane te bogate države, pokazuju prve projekcije rezultata glasovanja.
Prve projekcije agencije GFS pokazuju da je 78 posto birača odbacilo inicijativu vlasnika kafića iz Basela Daniela Haenija i njegovih pristaša, no referendum je potaknuo neugodnu raspravu o budućnosti rada u vrijeme sve veće automatizacije.
Pobornici inicijative isticali su da bi uvođenje minimalnog mjesečnog dohotka od 2500 švicarskih franaka po osobi i 625 franaka po djetetu mlađem od 18 godina pridonijelo zaštiti ljudskog dostojanstva i unaprijedilo javne usluge.
Protivnici, uključujući vladu, upozoravali su da bi to stajalo previše i da bi oslabilo gospodarstvo.
Organizatori inicijative smatraju se moralnim pobjednicima
Haeni je priznao poraz, no smatra se moralnim pobjednikom.
"Kao poslovni čovjek ja sam realist i očekivao sam potporu od 15 posto, a sada izgleda da je veća od 20 ili čak 25 posto. Mislim da je to sjajno i senzacionalno", rekao je za švicarsku televiziju SRF.
"Kada vidim interes medija, iz inozemstva također, tada kažem da pokrećemo trend."
Švicarska je prva održala referendum o uvođenju bezuvjetnog minimalnog dohotka, no o tome razmišljaju i druge države poput Finske.
Plan je trebao u potpunosti ili jednim dijelom zamijeniti socijalnu pomoć.
Vlada je procijenila da bi to stajalo oko 208 milijardi franaka na godinu, da bi jako oslabilo gospodarstvo te da bi ljudi izgubili motivaciju za rad, posebno oni s niskim primanjima.
Većinu troškova mogle bi pokriti postojeće socijalne naknade, no manjak od 25 milijarda morao bi se nadoknaditi velikim rezovima potrošnje ili povećanjima poreza.
Švicarska već ima dobro razvijen sustav socijalne pomoći za one koji se ne mogu uzdržavati, ističe vlada.
71 posto Švicaraca je protiv
Ideja je u najmanju ruku kontroverzna. Švicarska vlada i gotovo sve političke stranke pozvale su glasače da inicijativu odbiju, a taj je savjet sklono slijediti 71 posto Švicaraca, pokazuju najnovije ankete.
Kritičari odbacuju inicijativu kao "marksističkisan", upozoravajući na vrtoglave troškove i na masovna napuštanja poslova što bi naštetilo gospodarstvu.
"Ako ljudima plaćate da ništa ne rade, neće ništa ni raditi", rekao je za AFP Charles Wyplosz, profesor ekonomije zaposlen na ženevskome institutu.
Zagovornici ideje odbijaju takav način razmišljanja argumentirajući da je u naravi ljudi da žele biti produktivni, a osnovni prihod jednostavno bi osigurao više elastičnosti u izboru aktivnosti koju smatraju najvrednijima.
Utopija koja je nužna?
"Već stoljećima to se smatra utopijom, ali danas ne samo da je to moguće nego je i nužno", kazao je Ralph Kundig, jedan od voditelja kampanje.
Iznos osnovnog prihoda koji bi bio isplaćivan tek treba biti određen, a građanske skupine koje stoje u pozadini te inicijative predlažu da se svakoj odrasloj osobi na mjesec isplaćuje svota od 2500 švicarskih franaka (2500/2300 eura) kao i 625 švicarskih franaka za svako dijete.
To može zvučati mnogo, no jedva je dovoljno za život u jednoj od najskupljih zemalja na svijetu i ostavlja mnogo prostora za inicijative u traženju posla, kažu u kampanji.
Trošak od 25 milijardi franaka
Vlasti su procijenile da bi bi na godinu bilo potrebno dodatnih 25 milijardi švicarskih franaka kako bi se pokrili takvi troškovi koji bi zahtijevali velike rezove i značajno povećanje poreza.
Zagovornici ideje smatraju da bi bezuvjetni osnovni prihod mogao zamijeniti široki raspon drugih skupih programa socijalne pomoći te da bi se mogao jednostavno financirati polaganim povećanjem poreza na promet ili malim pristojbama na elektroničke transakcije.
Populistička desničarska Švicarska narodna stranka i drugi protivnici te ideje posebno su kritizirali plan da se tražiteljima azila omogući besplatna pravna pomoć jer, obrazlažu, na to nemaju pravo ni švicarski državljani.
