Španjolska vlada učinila je prvi korak u sprečavanju bivšeg predsjednika katalonske vlade Carlesa Puigdemonta da opet preuzme upravljanje Katalonijom, rekla je u četvrtak potpredsjednica španjolske vlade Soraya Sáenz de Santamaría.
Puigdemont živi u Bruxellesu od 29. listopada gdje je otišao dva dana nakon što je u katalonskom parlamentu izglasana nezavisnost pokrajine na obali Sredozemnog mora. Povratkom u Španjolsku prijeti mu uhićenje pod optužbom za pobunu. U ponedjeljak ga je novi predsjednik katalonskog parlamenta nominirao za predsjednika vlade.
"Sadašnje okolnosti ne dopuštaju njegovo imenovanje. On ne može osobno sudjelovati u parlamentu u raspravi oko imenovanja, što je nužan uvjet, jer je protiv njega pokrenut nalog za uhićenjem (u Španjolskoj)“, istaknula je Sáenz de Santamaría na konferenciji za medije u Madridu.
Rekla je kako je vlada zatražila od Državnog vijeća, tijela zaduženog za savjetovanje vlade, mišljenje oko žalbe Ustavnom sudu. Španjolska vlada namjerava uložiti žalbu Ustavnom sudu na nominiranje Puigdemonta, jedinog kandidata, za predsjednika katalonske vlade.
Predsjednik katalonskog parlamenta Roger Torrent, zagovornik nezavisnosti i član Katalonske republikanske ljevice (ERC), održao je prošli tjedan sastanak s predstavnicima svih stranaka poslije parlamentarnih izbora u prosincu pa onda nominirao Puigdemonta.
"On ne može nominirati Puigdemonta. Nominira li drugog kandidata, to je već druga priča", izjavila je Sáenz de Santamaría.
Stranke za nezavisnost, koje imaju 70 od 135 mjesta, inzistiraju na Puigdemontu kao predsjedniku vlade.
Ako Državno vijeće odgovori pozitivno na mišljenje o tužbi, ona će „istog časa“ biti poslana Ustavnom sudu, rekla je potpredsjednica vlade, koja je zadužena za pregovore oko pitanja vezanih za Kataloniju. Time bi zakonski bilo zabranjeno imenovanje Puigdemonta za predsjednika vlade pokrajine na koju otpada 19 posto BDP-a Španjolske. Katalonski parlament u Barceloni mora održati prvu raspravu oko imenovanja do 31. siječnja.
Tada će biti potrebno 68 od 135 glasova da Puigdemont bude izabran. No pet zastupnika, uključujući samog Puigdemonta, nalazi se u Belgiji i zasad je nepoznato hoće li moći na druge zastupnike prenijeti svoj glas i tako glasovati. Njima također prijeti uhićenje u Španjolskoj pod optužbom za pobunu. Odluku o tome mogu li oni prenijeti glas trebalo bi donijeti vodstvo katalonskog parlamenta u kojem zagovornici nezavisnosti imaju većinu mjesta.
Ne bude li Puigdemont izabran do 31. siječnja održat će se drugi krug glasovanja 2. veljače, gdje će biti potrebno više glasova za „Da“ u odnosu na „Ne“ da kandidat bude izabran. Tri stranke za nezavisnost, koje imaju većinu u parlamentu, odnosno 70 mjesta, zasad nemaju drugog kandidata.
Na prijevremenim parlamentarnim izborima u Kataloniji održanima 21. prosinca najviše mjesta, 37 od 135, osvojila je stranka centra Građani koja podržava cjelovitost Španjolske. No njena kandidatkinja Inés Arrimadas odustala je od kandidature za predsjednicu vlade jer niti uz potporu ostalih stranaka ne može skupiti potrebnih 68 mjesta.
Puigdemont je bio predsjednik vlade od kraja 2015. pa do 29. listopada, kada je španjolska vlada raspustila katalonsku vladu, preuzela direktno upravljanje Katalonijom te raspisala izbore. Tri stranke za nezavisnost koje su ga do tada podržavale sada opet traže njegovo imenovanje čime žele nastaviti kontinuitet prekinut intervencijom iz Madrida.
Španjolski ustavni sud je dosad blokirao sve njihove inicijative i zakone koji su vodili do odcjepljenja Katalonije od Španjolske. Zagovornici nezavisnosti su se oglušili na presudu suda 1. listopada te organizirali referendum o nezavisnosti na temelju čijeg rezultata su u parlamentu izglasali uspostavu samostalne republike Katalonije. Državno odvjetništvo ih je nakon toga optužilo za pobunu protiv Španjolske, neposluh i organiziranje nezakonitog referenduma.
