Schindler smatra da rusko uplitanje prijeti guranjem krhkih i siromašnih država regije preko ruba sukoba kakvi su se dogodili u 1990-ima , što je prijetnja koja ugrožava cijelu jugoistočnu Europu.
Oduprijeti se agresivnim potezima Rusije na Balkanu
Stoga autor naglašava da je Zapadu u interesu ublažavanje krize na Balkanu, ponajprije one u Makedoniji, prije nego što se situacija posve otme kotnroli. To podrazumijeva i zadržavanje ruskog uplitanja u regiji na podnošljivoj razini, ali i zahtijeva da se NATO i EU suoče s tim da rješenja koja su devedesetih nametnuli zemljama na prostoru bivše Jugoslavije više ne funkcioniraju. Štoviše, ona danas predstavljaju znatan dio problema koji opterećuju jugoistočnu Europu.
Schindler stoga smatra da se NATO mora oduprijeti agresivnim potezima Kremlja na ovim prostorima kakav je bio pokušaj državnog udara u Crnoj Gori prije nekoliko mjeseci.
KUHA LI SE NOVI RAT NA BALKANU? Velika Albanija više nije samo plod srpske mašte i straha
Republika Srpska Srbiji, a zapadna Hercegovina Hrvatskoj
Bosnu i Hercegovinu Schindler naziva "duboko podijeljenom pseudo-državom koaj se nikada nije oporavila od ratne katastrofe u vremenu od 1992. do 1995. godine", dok su u međuvremenu zbog korupcije i zločina "nestale" milijarde dolara pomoći koje je Zapad dao toj zemlji.
"Država koju su stvorili Amerikanci u Daytonu 1995. godine nikada nije politički profunkcionirala. Dayton je trebao biti kratkotrajni lijek za ratne rane, no postao je trajno i nepopravljivo stanje u državi koju mnogi ne žele", piše Schindler u svojoj analizi u Observeru.
Stoga je - nastavlja - vrijeme da se okonča to stanje i Republika Srpska pridruži Srbiji, jer nitko ne može razumno objasniti zašto se granice iz vremena Jugsolavije ne bi mogle mijenjati. Schindler smatra da NATO i EU trebaju zaustaviti to licemjerje koje samo daje razloga Srbima da još više mrze Zapad.
Također ističe da etnički hrvatskim dijelovima BiH, posebice zapadnoj Hercegovini, treba dopustiti pripojenje susjednoj Hrvatskoj.
Dočim bi ostatku Bosne, koja je većinom muslimanska, trebalo dozvoliti da ubrzanim putem ide prema NATO-u i EU. "Ta će mala zemlja biti blisko povezana s Hrvatskom u ekonomskom i političkom smislu, dok bi njeno uključivanje u zapadne političke i sigurnosne strukture pojačalo regionalnu stabilnost. To bi pomoglo da se spriječi rast tamošnje džihadističke prijetnje", piše Schindler.
OZBILJNO UPOZORENJE IZ SAMOG VRHA EU: ‘Ako se Unija raspadne, imat ćemo novi rat na Balkanu’
Dozvoliti Kosovu ujedinjenje s Albanijom, Srbiji dati Mitrovicu
Nadalje, piše ovaj analitičar, Zapad mora napustiti svoju fantaziju da se dugoročni mir na Balkanu može postići izoliranjem Srbije, najveće zemlje u regiji. No, i Srbija mora učiniti neke kompromise. U prvom redu prihvatitit Kosovo kao neovisnu državu.
"Velika Albanija je neizbježna, na ovaj ili onaj način i to bi bilo najbolje ostvariti na miran način. Kosovu treba dozvoliti ujedinjenje s Albanijom, koja je već članica NATO-a i EU, a dodatna korist toga bilo bi suzbijanje rastućeg džihadizma na Kosovu. U zamjenu, Srbiji bi trebalo prepustiti područje Mitrovice na sjeveru Kosova, koje graniči sa Srbijom. A srpski manastiri, koji su neprocjenjivi za srpsko pravoslavlje, trebaju biti proglašeni eksteritorijalnim područjima pod zaštitom UN-a", piše Schindler.
Njegova je sugestija da bi u zamjenu za Mitrovicu Kosovo trebalo dobiti Preševsku dolinu, koja je većinski albanska i graniči s Kosovom, prije nego ondje opet izbije oružani ustanak kakav se već dogodio 2001. godine. Također sugerira da bi Vojvodina i Sandžak u Srbiji, zbog velikog udjela nacionalnih manjina u njima, trebale uživati određeni stupanj autonomije. Bila bi to, kaže, mudra odluka koja bi spriječila moguće nemire.
Zoran Zaev.
Nitko ne želi reprizu sarajevskog atentata s nuklearnim oružjem
U središtu nestabilnosti na jugoistoku Europe je Makedonija, a tamošnja kriza mogla bi ugroziti čitavu Europu. Stvaranje Velike Albanije značio bi veliki gubitak za Makedoniju - čitav sjeverozapad te zemlje je pretežito albanski. U zamjenu za to područje, smatra Schindler, Makedonija bi trebala preko reda dobiti pozivnice za prijem u NATO i EU, te izdašnu financijsku pomoć koja bi nadomjestila teritorijalni gubitak.
Sve to bi, smatra ovaj analitičar, trebalo riješiti većinu etničkih i teritorijalnih problema u bivšoj Jugoslaviji i biti temelj trajnog mira u regiji. U takvom bi scenariju i Srbija, okružena članicama NATO i EU, zatražila prijem u njih. A ako ne bi, Zapad bi lakše držao pod nadzorom tu, kako je naziva autor, "Putinovu klijentelističku državu".
"Rusko uplitanje na Balkanu moglo bi izazvati velike probleme i stoga je nužno da Zapad počne sanirati štete koje je svjesno ili nesvejsno učinio na ovom prostoru od 1990-tih. Nitko ne želi reprizu Sarajevskog atentata iz 1914. godine (koji je bio povod za Prvi svjetski rat), ali ovoga puta s nuklearnim oružjem. Iako Trumpova administracija ima pune ruke drugih vanjskopolitilčkih izazova diljem svijeta, zanemarivanje Balkana moglo bi dovesti do velike krize između SAD i Rusije koju po svaku cijenu treba izbjeći", zaključuje Schindler u svojoj analizi.
DRAMATIČNA ANALIZA UGLEDNOG OBSERVERA O KRIZI U REGIJI: ‘Balkanski ratni bubnjevi opet bubnjaju!’
