Veliko uzbuđenje u slovenskoj politici izazvala je u utorak odluka ministra unutarnjih poslova Aleša Hojsa da javno objavi bruto plaće skoro 8700 zaposlenih u slovenskoj policiji, reagirajući tako na štrajk koji je pokrenuo policijski sindikat.
Policijski sindikat Slovenije počeo je u ponedjeljak štrajk do opoziva, pokrenut uglavnom zbog plaća i uvjeta rada.
Predsjednik Policijskog sindikata Rok Cvetko u Hojsovu potezu vidi pokušaj discipliniranja štrajkaša i unošenja razdora među zaposlenima u policiji. On je izjavio da je objava podataka o plaćama i osobnih podataka policijskih službenika ugrozila osobnu sigurnost policajaca i kriminalista, zbog čega bi to mogla biti i osnova za moguće tužbene zahtjeve protiv države kao poslodavca.
Dio policijskih dužnosnika ne podržava štrajk
Od izjave se međutim distancirao konkurentski Sindikat slovenske policije (SSP), navevši da potez ministra ne komentiraju. Riječ je o dijelu policijskih dužnosnika koji nisu podržali štrajk jer smatraju da u vrijeme pandemije koronavirusa za tako nešto nema opravdanja.
Oporbene stranke najavile su u utorak da će, zbog nove afere vezane uz djelovanje ministra Hojsa koji je objavio spomenute podatke, tražiti izvanrednu sjednicu parlamentarnog odbora za kontrolu tajnih i sigurnosnih službi. Stručnjak za ovlasti policije Miroslav Žaberl izjavio je za televizijsku postaju POP-TV da je javna objava o osjetljivim pozicijama u policiji, zajedno s plaćama pojedinaca, sa sigurnosnog vidika nedopustiva, a s osobnog nekorektna i pogrešna.
Stotinjak šefova u policiji ima veće plaće od predsjednika
Kako piše vladi blizak portal Siol.net, popis bruto plaća pripadnika policije za prosinac, koji je objavio ministar Hojs, pokazuje da stotinjak šefova u policiji ima veće plaće od predsjednika države Boruta Pahora, premijera Janše ili predsjednika parlamenta Igora Zorčiča. Navodi i da je još više onih koji primanjima nadilaze plaće većine zastupnika u parlamentu, dok je s druge strane nekoliko stotina nižih policajaca kojima su primanja samo nešto malo veća od zakonom određene minimalne plaće u državi.
Državna povjerenica za informacije i zaštitu privatnosti Mojca Prelesnik kazala je u vezi sa slučajem da za sada ne vidi da je odluka ministra sporna, jer su plaće javnih službenika načelno javni podatak.
