Slovenska vlada je putem tamošnjeg državnog odvjetništva podnijela protiv Hrvatske međudržavnu tužbu pred Europskim sudom za ljudska prava (ECHR) u Strasbourgu, zbog kršenja sudskih postupaka koje je protiv tvrtki-dužnika u Republici Hrvatskoj podigla "stara" Ljubljanska banka u Zagrebu, piše Delo.
Ministar pravosuđa Goran Klemenčič objavio je kako Slovenija optužuje Hrvatsku za sustavno i samovoljno miješanje u pravosuđe.
Izdvojio je dug hrvatskih tvrtki staroj Ljubljanskoj banci, nastao uoči raspada Jugoslavije. Ti dužnici nisu podmirili svoje obveze koje iznose stotine milijuna; Ljubljanska banka uspjela je naplatiti samo 0,7 milijuna eura potraživanja.
Klemenčič je kazao kako ne očekuje da će ECHR donijeti odluku za manje od dvije godine od podnošenja tužbe.
Problem nastao odlukom HNB-a iz 1991.
Hrvatski sudovi, tvrde iz Slovenije, već 25 godina onemogućavaju Ljubljanskoj banci da naplati dugove od tvrtki u Hrvatskoj, a mnoge od njih u međuvremenu su završile i u stečaju. Kao posljednji primjer navode odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske od 30. ožujka ove godine, kojom je presuđeno da Ljubljanska banka ne može tužiti hrvatske tvrtke Chromos Agro, Privrednu banku Zagreb, Zagrebački jež i Savu.
Ljubljanska banka je protiv dužnika u Hrvatskoj dosad podigla 81 tužbu, a Slovenija je sada kao primjere koji će potkrijepiti ovu tužbu ECHR-u navela 26 slučajeva, među kojima su i IPK Osijek, Chromos, Ina, PBZ i drugi, Ukupan iznos potraživanja u njima iznosi oko 360 milijuna eura, uključujući zatezne kamate.
Tužba štediša protiv Ljubljanske banke
Problemi su nastali kad je Hrvatska narodna banka u listopadu 1991. godine, nakon osamostaljenja obiju zemalja, odlučila da Ljubljanska banka ne može u Hrvatskoj imati podružnice pa nije bilo ni moguće podružnice pretvoriti u samostalne banke. Stoga je od 1996. godine banci blokiran račun.
Nakon što je 2001. potpisan Dunavski sporazum o sukcesiji neki od štediša tužili su Sloveniju ECHR-u. Prva je tužba odbijena, no druga je, u srpnju 2014., prihvaćena i sud je odredio da Slovenija mora štedišama iz RH i BiH isplatiti oko 385 milijuna eura, jedan posto BDP-a.
