Od 1. prosinca ove godine štediše stare Ljubljanske banke mogu podnositi zahtjeve za povrat devizne štednje, a većina ih to želi što prije i napraviti kako bi nakon dvadeset i više godina konačno vidjela svoj novac. Štediše u Hrvatskoj mogla bi iznenaditi kamata koja će obračunavati na staru štednju.
"Stalno nam pristižu ljudi, i to mahom stariji, koji se ne služe internetom i ne mogu doći do obrazaca koji su im potrebni. Formulari se, inače, mogu isprintati sa stranica slovenskog Ministarstva financija. Štedišama je bitno poručiti kako se na ispunjenom obrascu ovjerava samo potpis koji će ih kod javnog bilježnika koštati 60 kuna. Uz to, treba priložiti kopiju štedne knjižice i osobne iskaznice, te sve zajedno poslati na adresu slovenskog Fonda za sukcesiju, Glinška 2, Ljubljana", objašnjava za Slobodnu Dalmaciju Iskra Maras, pravna savjetnica u splitskom Savjetovalištu za zaštitu potrošača.
Konačno pravda za štediše Ljubljanske banke! Prve isplate već početkom 2016.
Štediše bi trebali voditi računa i o tomu postoje li opunomoćenici za podizanje novca s knjižice. Naime, Republika Slovenija neće priznati punomoći koje su potpisane do 4. srpnja 2015. godine. Osim toga, svi koji računaju na povrat novca moraju imati devizni račun, ako ga već nisu otvorili, jer se na formularu treba upisati IBAN broj i tzv. SWIFT.
Bit će posla i za sud u Strasbourgu
"Nakon podnošenja zahtjeva, odnosno potpune dokumentacije, slovenski Fond za sukcesiju dužan je donijeti rješenje u roku od tri mjeseca, a ako štediša na to ne uloži prigovor, novac će mu sjesti za mjesec dana. Najviše prijepora bit će vjerojatno oko kamata jer glavnica neće biti sporna.
Naime, štediše iz Hrvatske i BiH samo će prve dvije godine, dakle od 1. siječnja 1992. do 31. prosinca 1993. godine dobiti kamatu od šest posto, kao i Slovenci. Dok će, međutim, državljanima Slovenije ista kamata ostati sve do povrata duga, Hrvatima i građanima BiH ona se smanjuje na 1,79 posto, piše Slobodna Dalmacija.
Republika Slovenija taj potez opravdava činjenicom da su njezini građani u znatno većoj mjeri koristili usluge Ljubljanske banke, prije svega, podizali kredite, te im upravo radi toga pripada veća kamata. Moguće je da će se oko ovog pitanja opet tražiti mišljenje Suda u Strasbourgu", zaključuje Iskra Maras.
Slovenija opet prijeti: Ili Ljubljanska banka ili EU
Dobra vijest za štediše Ljubljanske banke stiže iz Strasbourga
Slobodna Dalmacija/Danas.hr
