"Sustav plaćanja vraćene ambalaže ne možemo napraviti po hrvatskom uzoru. Slovenija je u Schengenskom prostoru otvorenih granica i brzo bi se moglo dogoditi da k nama dolazi otpadna ambalaža iz cijele Europe. Već bi se našao neki poduzetni Europljanin koji bi plastiku vozio u Sloveniju i ovdje je prodavao", rekao je u utorak za Slovensku televiziju ministar za okoliš i prostor Roko Žarnić.
Žarnić je tako odustao od ideje koju je sam iznio prije dva mjeseca, preuzimajući taj položaj od svog prethodnika Karla Erjavca, koji je smijenjen nakon što je državna revizija otkrila da nije ispunio zadani srednjoročni plan unapređenja sustava sakupljanja otpada.
Žarnić, čiji su roditelji iz Makarske, u svojim je prvim nastupima u javnosti u parlamentu predložio da Slovenija uvede "hrvatski model" prikupljanja plastične ambalaže. Pritom je iznio da bi trgovine plaćale 10 euro centi za vraćenu bocu.
Žarnić je sada u razgovoru za televiziju naveo da je prije razmišljao kao obični građani, od kojih su mnogi podržali njegovu zamisao, ali da je sada kao ministar svjestan kako se radi o kompleksnijem problemu.
"Ideju o učinkovitijem sakupljanju plastičnog otpada nismo zanemarili i ona će se jednom opet pojaviti u nekom učinkovitijem obliku", rekao je Žarnič, dodavši da se sada proučavaju modeli Njemačke i nekih drugih zemalja EU-a koje su nekoć također imale sličan problem.
Žarnićevoj ideji uvođenja hrvatskog modela javno se suprotstavila i neprofitna udruga Slopak, koja tvrdi da po njenim podacima Slovenija prikupi i sortira 43 posto otpadne plastike, što je skoro dvaput više od obećanja danog Europskoj uniji po kojemu bi do 2012. godine morala prikupljati 22 posto plastične ambalaže.
Slopak tvrdi da je slovenski sustav prikupljanja plastične ambalaže bolji od hrvatskog, jer se plastika iz domaćinstava besplatno odlaže u posebne kontejnere čiji se sadržaj preša prije odvoženja. Tako se, tvrde u Slopaku, štedi na troškovima prijevoza do deponija ili mjesta za reciklažu, a okoliš štiti od dodatnih emisija do kojih bi došlo da se prevoze cijele neprešane plastične flaše.
Slopak tvrdi da se u Sloveniji sortira i preradi tri puta više posebnog otpada nego u Hrvatskoj, pa da preuzimanje hrvatskog modela ne bi bio dobar potez.
Unatoč tome, slovenski zaštitari prirode još uvijek tvrde da je previše otpadaka nesortirano, u prirodi i na divljim odlagalištima, a proizvođači plastične ambalaže svake godine iz europskih država, najviše iz Njemačke i Italije, uvezu na tisuće tona otpadne reciklirane plastike.
