U najnovijem prijedlogu Grčka je zatražila 53,5 milijardi eura kako bi pokrila svoja dugovanja do 2018. godine, preispitivanje postavljenih financijskih ciljeva i restrukturiranje dugoročnog duga zemlje.
U zamjenu je Atena popustila pred zahtjevima da se postupno smanje porezne olakšice za njene otoke, glavni izvor prihoda turističke industrije, i povećaju porezi za brodarske tvrtke.
Predsjedatelj euroskupine Jeroen Dijsselbloem potvrdio je da je primio dokument ali ga nije želio komentirati dok ga ne procijene stručnjaci Europske komisije, Europske središnje banke i Međunarodnog monetarnog fonda.
Vlada će od zastupnika grčkog parlamenta u petak zatražiti odobrenje za pregovore o popisu koraka koje mora poduzeti prije dobivanja nove financijske pomoći, a koji su ključan korak kako bi se uvjerilo skeptične zajmodavce u ozbiljnost njenih namjera.
Još jedno glasovanje bit će potrebno kako bi ih se pretvorilo u zakone ukoliko se čelnici euro zone na summitu u nedjelju slože da su ti prijedlozi temelj za početak pregovora o trogodišnjem zajmu i davanju sredstava pomoću kojih bi Grčka u međuvremenu izbjegla stečaj.
Posljednja grčka ponuda također sadrži prijedlog smanjenja troškova za obranu, precizan vremenski plan privatizacije državne imovine poput pirejske luke i regionalnih zračnih luka, povećanje poreza na dodanu vrijednost za hotele i restorane i rezanje dodatnih isplata za najsiromašnije umirovljenike.
Cijeli sljedeći vikend u Europskoj uniji bit će posvećen Grčkoj s nizom sastanaka koji mogu odrediti budući izgled Europe. U subotu u 15.00 sati sastaju se ministri financija eurozone, a u nedjelju u 16.00 sati šefovi država ili vlada 19 zemalja koje dijele zajedničku valutu. Nakon toga u 19. 00 počinje summit čelnika svih 28 zemalja članica Europske unije.
