Boutros-Ghalija sjećamo se iz vremena Domovinskog rata. Njegov su mandat na čelu UN-a obilježile kontroverze, među ostalim upravo i oklijevanje međunarodne organizacije za vrijeme krize u bivšoj Jugoslaviji. No, bile su tu i krize u Ruandi i Somaliji.
Došao je na čelo svjetske organizacije u trenutku kada je njezin utjecaj počeo rasti nakon uloge koju je odigrala u prvom Zaljevskom ratu. Njegovu je smrt potvrdio Rafael Dario Ramirez Carreno, predsjednik Vijeća sigurnosti UN-a koje je bivšem glavnom tajniku odalo počast minutom šutnje.
Doba velikih svjetskih kriza
Rođen je u Kairu 1922. godine u utjecajnoj obitelji koptskih kršćana, a na čelo UN-a došao je 1992. godine kada je zamijenio Javiera Pereza de Cuellara. Bio je glavni tajnik do 1996. i osim što je postao prvi Arapin na čelu UN-a, bio je i prvi glavni tajnik koji nije dobio drugi mandat.
Dok ga jedni vide kao uspješnog diplomata koji drugi mandat nije dobio zbog sukoba između SAD-a i UN-a sredinom 1990-ih, drugi, posebno u SAD-u, smatraju da je utjelovljavao sve ono loše u vezi s UN-om
Tijekom njegovog mandata dogodilo se više velikih svjetskih kriza, među njima i ona u Jugoslaviji. UN-ove snage razmještene u Hrvatskoj, a posebno u Bosni i Hercegovini nisu uspjele ne samo zaustaviti rat, nego ni spriječiti najgore zločine počinjene u Srebrenici i drugdje.
Isti je slučaj bio i s genocidom u Ruandom, gdje je broj ubijenih praktički pred očima UN-ovih Plavih kaciga bio deseterostruko veći.
S druge strane, u njegovo je doba došlo do ukidanja apartheida u Južnoj Africi i prvih izbora na kojima je crnačko stanovništvo moglo slobodno sudjelovati.
