Čini se da je situacija na ratištu u Ukrajini proteklih dana dramatično promijenjena. U ofenzivi ukrajinskih snaga na okupiranim istočnim dijelovima zemlje u samo jednom danu oslobođeno je 20 što manjih što većih naselja, uključujući strateški važan grad Izjum. Dok glavni stožer ukrajinskih oružanih snaga poručuje da se njihovo napredovanje nastavlja na područjima pod ruskom okupacijom u regijama Harkiv i Doneck, rusko ministarstvo obrane najavilo je, prvi put od početka invazije, povlačenje svojih trupa iz Harkiva navodeći kao razlog "pregrupiranje" snaga.
Vanjskopolitičkog analitičara Denisa Avdagića upitali smo koliko je nakon tih poraza ruska strana ranjivija, a time i eventualno opasnija. Drugim riječima, može li na recentne gubitke na ratištu na sjeveru Ukrajine odgovoriti odmazdama prema civilima i civilnoj infrastrukturi, otvaranjem nekog novog kriznog žarišta ili, čak, izvesti neki ograničeni nuklearni napad.
'Povijest će Putina zapisati vrlo crnim slovima'
"Posve je jasno da Rusija u ovom trenutku nema kapaciteta za otvaranje novih ratnih linija. A ako to ne mogu u Ukrajini - gdje su njihovi ratni kapaciteti sve slabiji - onda se, srećom, može isključiti mogućnost da idu i na neka nova žarišta u drugim zemljama. Što se tiče mogućnosti retalijacije (uzvraćanja istom mjerom, nap.a.), Rusija je već pokazala kako funkcionira raketirajući civilne infrastrukturne ciljeve. To je njihova odmazda koja gotovo da podsjeća na neke mučne scene iz ratova na području bivše Jugoslavije, primjerice kada su u nemoći srpske snage raketirale Zagreb nakon vojno-redarstvene operacije "Bljesak". Ovdje se to zasad ne događa prema Kijevu, iako se ne može posve isključiti", kazao je Avdagić dodavši da je Rusija svojim napadima na ukrajinske gradove, naročito Kijev, izgubila moralni kredibilitet.
Postavlja se i pitanje koliko porazi na ratištu u Ukrajini narušavaju podršku Vladimiru Putinu u njegovom kremaljskom okruženju, ali i u cijeloj Rusiji.
"Ovo je definitivno Putinov rat, dok su svi oko njega postali apologeti onog što se događa nakon što je njihov vođa odlučio ići tim smjerom. Od početka je bilo pitanje kolika je podrška Rusa Putinovom ratu. Definitivno je neće imati ako se ne budu postizali rezultati. Kako god ovo završilo, povijest će Putina zapisati vrlo crnim slovima", napominje Avdagić.
'Ukrajinci se za ovo pripremaju od 2014. godine'
Uspjesi ukrajinskih oružanih snaga u posljednje vrijeme mogu se tumačiti i kao rezultat pomoći Zapada - od one materijalne, u oružju, do obuke vojnika. Avdagić ističe da to ne datira od jučer, nego još od 2014. godine kada je Rusija odlučila anektirati dio ukrajinskog teritorija (Krim) i ostaviti u neriješenom statusu dvije poluzaposjednute regije (Luhansk i Donjeck).
"Otad su Ukrajinci odlučili krenuti smjerom pripreme za ono što su vidjeli kao vrlo izvjestan razvoj situacije. Nekome se možda činilo da su bili nespremni pred ruski napad jer nisu mobilizirali stanovništvo. Međutim, pokušavalo se na sve moguće načine spriječiti ovu tragediju. Što se tiče pomoći Zapada, ona je jako velika. Možda u Ukrajini ima nezadovoljstva njome i htjeli bi da je veća ili da se NATO konkretnije uključi, ali zapadne su obavještajne službe, prije svega američke, jako dobro procjenjivale dokud je dobro ići i kako postupno slamati tu nerazmjernu silu kojom je napadnuta Ukrajina. U tom smislu napravljeno je puno, jer više ne očekujemo rusku upotrebu taktičkog nuklearnog arsenala, o čemu se u jednom trenutku spekuliralo. To bi ipak bila crvena linija", smatra Avdagić.
'Europa se dobro priprema za zimu'
Hoće li, na koncu, jedino preostalo oružje Rusije biti prirodni plin i zatvaranje njegova dotoka Europi? Avdagić smatra da se Europa dobro nosi s ruskim plinskim prijetnjama.
"Europa je prijetnjama potpunog zatvaranja dotoka ruskog plina razumno pristupala. Vidi se da su i u paketima europskih sankcija čitavo vrijeme postojala određena prijelazna razdoblja. Europa nije htjela u potpunosti prekinuti kupovinu energenata od Rusije. Skladišta plina su jako dobro popunjena, a vidimo i u Hrvatskoj da možemo očekivati stabilnost opskrbe plinom. Postoje i neke zemlje koje nastavljaju kupovinu od Rusije, tako da protok još uvijek nije posve zaustavljen. Zanimljivo je da ruski plin i dalje ide preko Ukrajine i putem tzv. Turskog toka. Hoće li to biti potpuno obustavljeno i kada, u ovom trenutku ne ovisi o Europi, jer takav plan nije donesen. Rusija to može učiniti, ali to će joj donijeti veliki gubitak prihoda, jer oni taj plin nemaju više kome prodati. Nemaju druge izvozne pravce kojima bi mogli nadomjestiti pad prihoda iz Europe. Po svemu što vidimo, Europa se dobro priprema za zimu. Neke će zemlje možda biti više usmjerene na štednju, ali većina će moći prezimiti bez većih problema", ustvrdio je Avdagić.
