Predsjednik Donald Trump treći je predsjednik u američkoj povijesti čiji je opoziv izglasan u Zastupničkom domu, no da bi ta odluka bila konačna trebao bi ju potvrditi i Senat. S obzirom da republikanci u njemu imaju većinu i da bi za Trumpov opoziv trebale glasati dvije trećine senatora, to se gotovo sigurno neće dogoditi. Donald Trump opružen je da je zlouporabio svoje ovlasti zbog zahtjeva Ukrajini da 'iskopa' prljavštinu o njegovom političkom suparniku Joeu Bidenu uvjetovanjem vojne pomoći. Druga točka optužbe je da je opstruirao kongresnu istragu.
Međutim, i ako opoziv ne prođe, ova afera ostat će velika mrlja na Trumpovom predsjedničkom liku i djelu, a mnogi se pitaju može li uopće dobiti još jedan mandat i u kojoj će mjeri "impeachment" naštetiti Republikanskoj stranci.
Povijest je, naime, pokazala da su stranke čiji su se predsjednici nalazili u postupku opoziva – gubile iduće izbore.
Andrew Johnson
Predsjednik iz redova demokrata prvi je predsjednik u američkoj povijesti protiv kojeg je izglasan opoziv. Nakon atentata na Abrahama Lincolna postao je sedamnaesti predsjednik SAD-a od 1865. do 1869. Zauzeo je popustljivo stajalište prema državama Juga pa se oštro sukobio s Kongresom, u kojem su većinu imali republikanci. Kada je zbog brojnih napada bivših robovlasnika protiv afroamerikanaca Kongres 1867. donio zakon kojim se južne države stavljaju pod kontrolu vojnog guvernera, Johnson je uložio veto, a kada je Kongres odlučio da se predsjedniku zabrani bez privole Senata otpuštati javne službenike, Johnson je ipak otpustio ministra rata. Zbog toga ga je Kongres optužio za kršenja Ustava i 1869. pokrenuo postupak za njegov opoziv s predsjedničke dužnosti (prva upotreba opoziva ili „impeachmenta“ u povijesti SAD-a. Premda je optužba protiv Johnsona u Senatu bila odbačena samo s jednim glasom razlike, Johnson se ipak više nije kandidirao. No, njegova je stranka izgubila iduće izbore. On je pak postao 1875. senator u Tennesseeju. Inače, bio je jedan od najsiromašnijih predsjednika, nikad nije išao u školu, a za njegova je mandata 1867. kupljena Aljaska za 7,2 milijuna dolara.
Richard Nixon
Kao kandidat Republikanske stranke bio je prvi put izabran za predsjednika SAD-a 1968. godine, a reizabran je 1972. godine. Njegovu administraciju potresale su brojne afere, a srušila ga je jedna od najpoznatijih - Watergate.
Pokušavši zataškati umiješanost pristaša republikanaca u provalu u glavni stožer Demokratske stranke pred izbore 1972., ometao je istragu i zatim, suočen s postupkom za opoziv s položaja predsjednika, 8. kolovoza 1974. dao ostavku u korist potpredsjednika Geralda Forda, koji ga je amnestirao. Nixon je jedini predsjednik u američkoj povijesti koji je sam dao ostavku. Demokrati su pak profitirali od činjenice da su započeli istragu koja je rezultirala Nixonovom ostavkom prije nego što je došlo do glasanja za opoziv – 1974. pomeli su republikance na izborima za Zastupnički dom, a Jimmy Carter je 1976. izabran za predsjednika.
- Republikanci ga branili, uspoređivali s Isusom, ali nisu uspjeli: Zastupnički dom podržao opoziv Trumpa!
- Nancy Pelosi bez dlake na jeziku: 'Donald Trump je prijetnja američkoj demokraciji!'
- Demokrati objavili optužnicu protiv Trumpa, on im brzo odgovoriou svom stilu: 'Optužbe su komične'
Bill Clinton
Zbog afere s pripravnicom u Bijeloj kući Monikom Lewinsky koju su objavili medjii, Zastupnički dom optužio je u prosincu 1998. tadašnjeg američkog predsjednika, demokrata Billa Clintona za davanje lažnog iskaza pod prisegom i opstrukciju Kongresa. Naime, sama izvanbračna afera ne bi toliko naškodila Clintonu da nije nekoliko mjeseci ranije bio svjedok u građanskoj parnici vezanoj za slučaj seksulanog uzenimiravanja Paule Jones tvrdio da ne održava vezu s nijednom svojom uposlenicom.
„Poslušajte me. Nisam imao seksualne odnose s tom ženom, Monikom Lewinsky. Nikad nisam nikome rekao da laže za mene. Nikad“, rekao je medijima u Bijeloj kući.
Republikanci su odmah krenuli u obračun kako bi demokratima priredili nešto slično kao i u slučaju Nixona. Međutim, nakon suđenja koje je trajalo 21 dan Clinton nije smijenjen s dužnosti i većina od 100 senatora glasala je da – nije kriv. Usprkos pritiscima da podnese ostavku, Clinton je odradio i drugi mandat do kraja, do siječnja 2001. godine, a tada mu je potporu davalo čak 65 posto Amerikanaca. No, njegova je stranka izgubila Bijelu Kuću kada je George W Bush pobijedio Ala Gorea.
James Bucanan
Američki predsjednik iz redova republikanaca (1857-1861), ukupno 15. po redu, protiv kojeg je Zastupnički dom pokrenuo istragu zbog korupcije 1860. godine. Demokrati su vjerovali da je potkopavao demokratske norme i institucije, kršio Ustav i uspostavio korupciju na svim razinama u pokušaju da osigura opstanak ropstva. Na kraju istraga nije urodila plodom – republikanska većina odlučila je da neće opozvati Buchanana – njegov je mandat bio pri kraju i nisu ga namjeravali kandidirati za reizbor. Mandat mu je završio mjesec dana prije nego što je počeo Građanski rat. Proglašen je i najgorim predsjednikom u povijesti SAD-a.
